![]() | La’o Hamutuk | ![]() |
![]() | Reference Presentations Mission Statement LH Blog Search Home | ![]() |
Buletin
La’o Hamutuk
Vol.
25: Dezembru 2024
Dezenvolvimentu iha Setór Ekonomia, Sosiál no Kulturál Hafoin Tinan 25 Konsulta Populár
Tanba sá La’o Hamutuk husu Prezidente Repúblika Veta Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2025?
Nudár nasaun ida ne’ebé ninia orsamentu estadu no ekonomia tomak depende ba osan husi esportasaun riku-soin ne’ebé limitadu no naun-renovavel, Timor-Leste iha situasaun ida la sustentável. Se ita la muda diresaun no polítika, ita-nia povu sei hasoru susar boot tebes iha tinan sanulu resin oin mai.
Esplorasaun no produsaun mina no gás iha Timor-Leste hahú sékulu ida liubá, maibé foin prodús reseita boot dezde tinan 2005 bainhira kampu boot liu, Bayu-Undan, hahú produsaun. Iha tempu ne’ebá, lider sira komprende ninia natureza limitadu no la konsistente, no sira estabelese Fundu Petrolíferu (FP) “ba nesesidade jerasaun atuál no jerasaun futuru sira nian.” Maske jerasaun atuál hetan ona benefísiu boot husi Fundu ida-ne’e, karik sei la kontinua iha futuru.
Produsaun
Bayu-Undan remata ona, no reseita mina no gas ba Timor-Leste iha 2024 sei menus
husi tokon $100 (3% kompara ho reseita anuál petrolíferu durante tinan
2011-2013). Maibé, durante tinan ida ne’e, estadu sei hasai liu tokon $1.350
husi FP, ne’ebé sei selu liu 80% husi ninia atividade sira. Maske ida ne’e la
sustentável, karik la iha FP, Timor-Leste nia estadu laiha ona osan nato’on
dezde tinan 2015.
Estadu
nia dependénsia ba reseita husi mina no gás, inklui ekonomia nasaun tomak nian
mós depende ba osan ne’e. Governu nasaun haat de’it iha mundu tomak gasta barak liu
relativamente ba sira-nia Produtu Interna Bruto (PIB) duké Timor-Leste,
no sira hotu mak nasaun ki’ik sira iha Pasífiku. Gastu estadu nian iha
Timor-Leste maka 72% husi PIB iha 2023; média ba nasaun sira ne’ebé hola parte
iha ASEAN maka 16%. Maske despeza barak husi estadu Timor-Leste husik nasaun
hodi selu ba importa sasán no servisu sira, parte ne’ebé sirkula iha ekonomia
Timor nian – liu-husi saláriu, pensaun, aprovizionamentu no benefísiu públiku
sira – mak fundamentál ba ita-nia ekonomia rai-laran. Bainhira Timor-Leste laiha
osan ne’e, sei hamosu impaktu boot ba moris família nian.
Maske ema balun iha Governu hein katak kampu mina no gás ne’ebé seidauk dezenvolve, inklui Greater Sunrise, sei fornese reseita ne’ebé boot iha futuru, ida-ne’e laiha serteza. Kustu kapitál sira atu dezenvolve projetu Greater Sunrise bele gasta besik hotu nia valór, no kampu posivel sira seluk seidauk prova. Projetu Tasi Mane posibilidade laiha reseita signifikativu ka benefísiu ekonómiku. Projetu Kaptura no Armazenamentu Karbonu (CCS) ne’ebé propoin ba kampu Bayu-Undan ne’ebé mamuk sei la prodús reseita barak ba Timor-Leste, maske mai ho responsabilidade no risku, no bele estraga liután klima globál.
[Bainhira] Fundu Petrolíferu maran, Governu sei laiha reseita nato’on atu hala’o nia funsaun báziku liu hanesan selu saláriu ba traballadór setór públiku, fornese pagamentu seguransa sosiál ba idozu sira, kontinua pagamentu ba veteranu sira no selu fali empréstimu sira ... [no mós] gastu no investimentu sira iha saúde, edukasaun, protesaun sosiál no área investimentu xave sira hanesan agrikultura, turizmu no infrastrutura. Atu halakon Fundu Petrolíferu sei ezije mós hamenus gastu boot ne’ebé sei rezulta xoke boot ba PIB. Ida-ne’e sei hamosu aumentu boot ida iha dezempregu no monu boot iha rendimentu sira, fornesimentu servisu públiku sira no ikusmai, padraun moris nian. Akontesimentu ida ne’e mós iha implikasaun ba abilidade nasaun nian atu kontinua halo importasaun. … Défise komérsiu naun-petrolíferu ne’ebé boot só posivel de’it ho ekonomia ida ne’ebé dolarizadu tanba dolar Amerikanu husi Fundu Petrolíferu bele substitui saída boot husi dolar ne’ebé gasta ba importasaun. -- Tradusaun husi La’o Hamutuk livru Relatóriu iha proposta Orsamentu Jeral Estadu ba 2025, pájina 24-25 |
|
![]() |
Iha livru proposta orsamentu 2025 nian, Governu klaru kona-ba konsekuénsia sira (hare liman los):
Infelizmente senáriu husi Ministériu Finansas ne’ebé hatudu Fundu Petrolíferu sei hotu iha 2035, provavelmente otimista demais. Maske agora Fundu depende ba investimentu finanseiru internasionál ne’ebé Timor-Leste labele kontrola ka halo predisaun, asumsaun sira seluk la reflete realidade. Porezemplu, Ministériu asume katak gastu estadu nian sei aumenta 5-8% kada tinan to’o 2028, no 4% kada tinan hafoin ida-ne’e. Iha realidade, gastu estadu ezekuta ona aumenta 9,5% kada tinan husi 2020 to’o 2023. Problema seluk mak previzaun gastu iha orsamentu ne’ebé propoin la inklui atividade hotu-hotu ne’ebé planeadu. Ezemplu, gastu totál ba kapitál dezenvolvimentu nian prevee atu tokon $520 iha tinan 2026, enkuantu Fundu Infra-estrutura mesak prevee atu gasta tokon $828 iha tinan ne’ebá. Ami hein katak Governu sei halo projesaun sira ne’ebé kuidadu no realistíku liu no importante liu, foti asaun sira hodi hatán ba sira nia alerta sira.
Solusaun baluMaske rai-naruk fiskál sei sai dezastre ba ema hotu iha Timor-Leste, iha medida oioin ne’ebé bele adia ka hamenus nia impaktu sira:
Diversifika ekonomia, hamenus dependénsia ba importasaun no gastu governu nian. Hametin agrikultura hodi prodús ai-han ba konsumu lokál mak xave importante.
Investe iha kapitál umanu – edukasaun, nutrisaun, kuidadu saúde – hodi fasilita diversifikasaun no hasa’e kualidade moris povu nian.
Hamenus gastu estadu liu-husi halakon programa sira ne’ebé la nesesáriu, ko’a lixu, hetan valór di’ak liu ba osan no konserva rekursu estadu nian. (Ita presiza duni haruka ema na’in 23 ba Konferénsia kona-ba Mudansa Klimátika iha Azerbaijaun?)
Hasa’e reseita doméstika sira, hanesan husi impostu no taxa ba ema riku sira (ema sira no negósiu sira ne’ebé konsume eletrisidade barak labele hetan subsídiu) no aumenta taxa ba importasaun sira ne’ebé la saudavel ka sira ne’ebé kompete ho produtu lokál sira.
Enkoraja atividade ekonómika produtivu, duké sira ne’ebé buka ‘rents’ husi estadu. Konsumidór no estadu tenke sosa produtu lokál envezde importasaun.
Hirak ne’ebé temi iha leten klaru katak sei la fasil, maibé periodu ne’ebé Timor-Leste bele depende ba konsumidór internasionál ba petróleu ka doadór sira besik atu remata ona. “Ukun-rasik an” signifika katak ita tenke kuidadu ita-nia an, no labele hein ba estrasaun petróleu ka “investidór” estranjeiru atu salva ita. Ita duni mak merese atu valoriza ita nia soberania.
Iha
loron 27 Agostu 2024, La’o Hamutuk organiza
Semináriu Nasionál hodi komemora tinan 25 Konsulta Populár ho objetivu atu
reflete kona-ba prosesu dezenvolvimentu nasaun durante tinan rua nulu resin lima
nia laran hafoin konsulta populár, inklui atu fó hanoin ba estadu no povu
kona-ba saida mak halo ona no saida mak tenke hadi’ak liután ba oin (atu hakonu
direitu báziku povu nian). Alende ne’e iha okaziaun ida ne’e atu hametin mós
espíritu solidariedade internasionál nudár meius ida atu apoiu nasaun sira
ne’ebé iha hela konflitu no funu naruk nia laran.
Hanesan ita hotu hatene katak konsulta populár ne’e re-lembra fali loron istóriku ida ne’ebé importante ba Timor-oan hotu. Povu barak iha esperiénsia moruk durante tinan barak nia laran, sofrimentu naruk hasoru terus, susar, no hetan violasaun no tortura oin-oin durante okupasaun ilegál husi rejime militár Indonézia (1975-1999). Lori to’o mai iha loron Konsulta Popular, 30 Agostu 1999 nudár loron determinasaun ukun rasik aan ba povu Timor-Leste hodi kore-an husi okupasaun ilegál no goza liberdade hanesan estadu soberania ida.
Hafoin rezultadu referendu independénsia iha momentu ne’ebá ho rezultadu 78,5% povu maioria hili ukun rasik-an. Hamosu kampańa masakre no destruisaun husi militár Indonézia no mós milísia pro-Indonézia halo violénsia no kremasaun iha Timor laran. Durante períodu ne’e Timoroan kuaze na’in 1.500 mak mate no 300.000 mak forsada halai ba li’ur nudár refujiadu, barak liu ba Timor Osidentál. Iha loron 20 Setembru, forsa manutensaun pás ho mandatu husi Nasoins Unidas ne’ebé Austrália lidera tama iha Dili hanesan Forsa Internasionál ba Timor-Leste (INTERFET), no iha loron 25 Outubru 1999, asume Administrasaun Tranzitóriu Nasoins Unidas ba Timor-Leste (UNTAET) hodi kaer responsabilidade ba tranzisaun territóriu nian ba independénsia. Ita tempu tranzisaun nia laran konsege realiza eleisaun ida hala’o iha loron 30 Agostu 2001 hodi hili reprezentante sira ne’ebé mak atu determina Konstituisaun nasaun nian. Defaktu, Assembleia Konstituinte ida ne’e nakfila aan ba Primeiru Parlamentu Timor-Leste nian hodi serve mandatu ba tinan lima. No iha loron 20 Maiu 2002, loron ne’ebé selebra independénsia totál no formál. Hafoin Timor-Leste sai estadu de direitu demokrátiku, UNTAET halo mudansa ba Nasoins Unidas nia Misaun Apoiu ba Timor-Leste (UNMISET) lori to’o mai Nasoins Unidas nia Misaun iha Timor-Leste (UNMIT) ne’ebé remata sira nia misaun iha tinan 2012.
Dezenvolvimentu iha setór ekonómiku, sosiál no kulturál depois ukun-rasik anHafoin Timor-Leste sai estadu de Direitu Demokrátiku sá atinjimentu mak povu maioria hetan hanesan povu iha rai ida ne’e? Ita liu dékada rua ona no kontinua depende maka’as ba Fundu Petrolíferu ne’ebé mai husi rekursu mina no gás, ne’e hatudu iha levantamentu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan. Agora daudaun ita depende ba kapitál no retornu husi Fundu Petrolíferu ne’ebé investe hela iha merkadu finanseiru internasionál, maske ita hotu hatene, rekursu mina no gás hanesan rekursu ne’ebé la renovavel no sei mamuk iha loron ida. Maibé estadu mós to’o ohin loron seidauk iha fonte rendimentu seluk atu substitui bainhira Fundu Petrolíferu remata.
Durante 2002-2023, estadu gastu ona biliaun $15 liu husi OJE, maibé laiha impaktu másimu ba dezenvolvimentu setór sosiál no produtivu sira. Infelizmente povu barak mak sei moris iha situasaun la kondusivu: menus asesu ba ai-han nutritivu, menus ba asesu bee no saneamentu adekuadu. Realidade sira hatudu mai ita katak Timor-Leste seidauk liberta povu hanesan mehi ba ukun rasik-an iha tempu ne’ebá hodi kore povu husi problema estruturál sira. Ita bele hare dadus husi UNDP katak 1/3 husi povu Timor-Leste moris iha kiak nia laran, 46% iha kiak multi-dimensional, no bazeia ba índise nasionál kiak multi-dimensional husi relatóriu Voluntary National Review/Revizaun Voluntáriu Nasionál (VNR) 2023 katak 55% povu moris kiak multi-dimensional, no maioria labarik sira 54%. 2/3 husi povu moris iha area rural, maioria nudár agrikultór subsistente, inseguransa ai-han króniku 22% (IPC), no kuaze 1.400 labarik Timoroan iha tinan <5 mate tanba kondisaun ne’ebé bele prevene kada tinan, maske taxa mortalidade infantíl tun husi 7,7% iha 2008 ba 5,1% iha 2021.
Nune’e, maske ohin loron ita komemora loron konsulta populár ba dala 25 maibé povu Timor-Leste sei hasoru problema sosiál, ekonómiku, no kulturál iha aspetu oioin, povu barak mak sei moris iha kiak no mukit nia laran, laiha asesu ba edukasaun ho kualidade, saúde ne’ebé di’ak, bee no saneamentu ne’ebé adekuadu, inklui ai-han nutritivu. Situasaun sira ne’e sai bareira ba konseitu libertasaun povu hanesan mehi ba ukun rasik-an iha momentu ne’ebá.
Saida mak presiza hadi’ak ba oinAtu atinje libertasaun povu ida totál no kompletu nudár país de direitu demokrátiku, na’i ulun sira tenke iha vontade di’ak atu halo ezersísiu ba despeza estadu durante ne’e, hodi barani ko’a despeza barak desnesesáriu, no kansela projetu boot sira ne’ebé iha duvida ba retornu sósiu-ekonomia, tanba iha futuru presiza kustu manutensaun boot, inklui kansela subsídiu sira ne’ebé laiha poténsia atu ajuda suporta futuru naruk TL nian. Ho nune’e bele fó biban Governu prioritiza despeza sira hodi identifika saida mak esensiál liu, saida mak sai opsionál, no saida mak nesesáriu liu atu responde ba kondisaun real ne’ebé TL enfrenta hela.
Iha pilar importante sira ne’ebé governu tenke investe maka’as hodi eleva kapitál umanu mak edukasaun (rekursu umanu), saúde - nutrisaun, inklui investe maka’as ba ekonomia produtivu sira liu-husi dezenvolve setór agrikultura, peska, manufatura no turizmu ho efisiénsia no efetivamente, (bele haforsa ekonomia rai laran, kria kampu servisu), harii infrastrutura ne’ebé hatán ba nesesidade povu nian hanesan estrada rurais, bee moos, eskola no klínika lokál, eletrisidade renovavel no desentralizadu. (Inklui kustu manutensaun atu asegura nia sustentabilidade).
Nune’e governu bele asegura planu tuir polítika sira bazeia ba evidénsia no analiza imparsiál, la’ós fantazia ka interese partidáriu nian. To’o ikus bele hamosu estratéjia dezenvolvimentu ekonomia ne’ebé sustentável hodi bele responde ba situasaun atuál no hasees husi ameasa rai naruk fiskál.
Rai barak monu iha krize empréstimu – sira lakon kapasidade atu selu fali empréstimu, iha momentu ne’ebé reseita estadu la sufisiente, sira ko’a kustu barak husi despeza ne’ebé aloka ba setór sosiál no investimentu ekonómiku hodi selu ba empréstimu. Nasaun balun lakon sira nia soberania no tuir orden husi kredór sira, hanesan World Bank (Banku Mundial), International Monetary Fund (IMF/FMI), no Asian Development Bank (ADB/BAD).
Polítika kona-ba empréstimuTinan 2009 to’o 2011 Governu Timor-Leste aprova lejizlasaun polítiku no finansiál atu deve husi Governu rai seluk no instituisaun finanseiru internasionál sira. Organizasaun sosiedade sivíl Timor-oan La’o Hamutuk preokupa; Timor-Leste halo empréstimu iha momentu ne’ebé osan sei iha no tenke selu fali iha futuru. Ida ne’e, sei kria risku ba soberania, dependénsia external no dominasaun estranjeira.
Timor-Leste nian orsamentu jerál estadu kada tinan too agora liu 80% selu husi Fundu Petrolíferu, Sovereign Wealth Fund ida ne’ebé kria iha 2005 atu jere no investe osan TL simu husi mina no gás. Maske lei Fundu Petrolíferu inísiu la permite atu iha garantia fundu soberanu ne’e ba empréstimu maibé hafoin alterasaun ba lei Fundu Petrolíferu define bele uza to’o 10% husi Fundu Petrolíferu hanesan garantia ba empréstimu, nune’e mós bainhira Governu transfere osan husi Fundu Petrolíferu ba tezouro Governu nian bele selu ba kustu ne’ebé PN aprova inklui selu fali empréstimu – alokasaun orsamentál tau iha rubrika Todo Governu.
Iha Governu nian Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 prevee mós atu asesu ba empréstimu ne’ebé sei finansia ba projetu infrastrutura sira. Programa Governu atuál (da IX), maske empréstimu ne’ebé Governu husu ba PN iha tinan 2024 seidauk asina, Governu intende atu kontinua husu no uza empréstimu nudár fonte finansiamentu ida aléinde Fundu Petrolíferu atu selu ba projetu estratéjiku sira ne’ebé Governu define.
Situasaun empréstimu too agora
Empréstimu
ne’ebé asina ho kredór sira (Mai husi tabela 30 livru
Relatóriu Proposta OJE
2025). Husi total empréstimu biliaun $1,025 ne’ebé kontratu ona, totál
empréstimu dezembolsu ona mak tokon $301 to’o tinan 2024 nian rohan. Iha tinan
2025, Governu sei selu tusan hamutuk tokon $26.
Maske kontratu empréstimu hirak ne’e define períodu de grasa (caręncia) no tempu ba selu fali iha tinan naruk hanesan temi iha tabela leten, maibé Governu iha nian dokumentu Relatóriu OJE 2025 no iha diskursu públiku sira hateten, iha hanoin atu selu fali lalais empréstimu hirak ne’e iha tempu besik maske la aloka osan atu selu lalais empréstimu ne’ebé halo tiha ona.
Maske empréstimu hirak ne’ebé TL iha to’o agora uza de’it ba konstrui estrada, infelizmente Governu hatudu intensaun iha livru relatóriu dokumentu Orsamentu Jerál Estadu 2025 planu atu halo empréstimu ba projetu petrolíferu. Lei OJE 2025 autoriza Governu atu asina kontratu ba empréstimu foun até tokon $850 husi kredór sira. Maske iha tinan 2016 Camara das Contas Timor-Leste nian rejeita Governu nian planu atu empresta tokon $50 husi Xina atu uza ba harii fali sistema drainajen iha Dili tanba akordu empréstimu viola Timor-Leste nian direitu atu hili kompańia atu implementa projetu, maibé laiha serteza katak órgaun estadu sei proteje soberania nasionál iha futuru.
Empréstimu seluk iha Timor-LestePPP – Parseiru públiku privadu nudár modalidade finansiál, tékniku no komersiál hahú ona iha Timor-Leste. Iha 2012, Governu hetan tulun husi IFC - International Finance Corporation dezenvolve planu atu konstrui Portu Baia Tibar, projetu ida ne’e realiza kontratu konsesaun iha tinan 2016 entre Governu TL no kompańia husi Fransa naran Bolloré Consortium. Projetu ida ne’e de’it mak implementa ona, enkuantu projetu planeadu sira seluk iha hela faze akizasaun no negosiasaun hanesan abitasaun ekonómika, saúde, no Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Maske PPP nudár parseiru atu harii projetu espesífiku no estratéjiku balun entre públiku no privadu maibé ida ne’e nudár dalan ba dominasaun, privatizasaun no Timor-Leste tenke selu kustu sira husi despeza parseiru sira nian iha futuru.
TimorGAP foti empréstimu husi Fundu PetrolíferuDurante diskusaun ba asuntu Fronteira Maritima entre Austrália no Timor-Leste, envolve diskusaun boot no debate kona-ba diretu internasionál tasi nian no oinsá dezenvolve projetu petrolíferu Greater Sunrise, Kampu ida ne’ebé deskobre iha 1974 antes tinan ida Indonézia invade Timor-Leste ho suporta husi governu Austrália, EUA no sira seluk.
Iha tinan 2019, TimorGAP, E.P. (kompańia estatál Timor-Leste nian ho suporta husi promotor polítika petrolíferu) selu tokon $650 ba sosa 57% partisipasaun iha konsorsiu atu dezenvolve kampu mina no gás Greater Sunrise. Osan ba sosa partisipasaun ida ne’e empresta husi Fundu Petrolíferu ho kondisaun tenke selu fali ba Fundu Petrolíferu hafoin períodu grasa tinan 8 ho funan 4.5% kada tinan. Tanba projetu Greater Sunrise adia no enfrenta problema sira (inklui laiha investidór interese) Banku Sentrál, hanesan jestór Fundu Petrolíferu, dezvaloriza empresta ida ne’e, maibé TimorGAP nafatin iha obrigasaun atu selu fali montante orijinál hamutuk ho funan. Iha tinan 2023 nia rohan, TimorGAP nia obrigasaun (ho funan akumula ona) mak tokon $801, maibé BCTL valoriza iha tokon $596 de’it.
La’o Hamutuk nian hanoin kona-ba empréstimuDezde hahú diskusaun kona-ba empréstimu iha Timor-Leste, La’o Hamutuk fó sai preokupasaun barak liu husi artigu ba media, submisaun ba Governu no Parlamentu Nasionál inklui aviza Povu Timor-Leste kona-ba konsekuénsia todan husi empréstimu ba futuru Timor-Leste nian.
Ema balu sujere katak TL bele empresta tan atu adia rai-naruk fiskál, maibé La’o Hamutuk preokupa kona-ba impaktu atu selu tusan hafoin Fundu Petrolíferu mamuk ona.
Maske Governu deside halo empréstimu husi kredór balun maibé kontinua ki’ik kompara ho projesaun sira tinan hirak liubá. Ami konkorda ho Primeiru Ministru nian diskursu iha media atu selu lalais empréstimu sira ne’ebé halo tiha ona.
Timor-Leste bele aprende husi konsekuénsia todan ne’ebé nasaun seidauk dezenvolvidu sira sofre nudár konsekuénsia husi empréstimu. Istória empréstimu nian, la mai ho forma osan de’it maibé mai mós ho forma oi-oin husi nasaun boot no kredór sira ne’ebé iha interese ba dominasaun no kria dependénsia husi nasaun ki’ik sira ba nasaun riku no boot sira.
Bele hetan tan informasaun detallu no dokumentu relevante sira husi indise ida ne'e.
La’o
Hamutuk durante ne’e hola parte nudár peskizadór independente reprezenta
sosiedade sivíl ne’ebé hala’o peskiza kona-ba Open Budget Survey dezde
tinan 2012. Open Budget Survey (OBS) 2023 nudár survey independente
ne’ebé realiza kada periodu tinan rua liu (2020-2022) husi sasukat komparativu
iha nivel mundiál ba nasaun 125 inklui Timor-Leste no organiza husi Parseiru
Internasionál Orsamentál (International Budget Partnership ka IBP),
iha Maiu 2024 halo ona lansamentu ba survey OBS tinan 2023 nian, ne’ebé avalia
husi prosesu preparasaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2023 ne’ebé iha jestaun
Governu VIII nian to’o iha implementasaun no fiskalizasaun.
Dezde 2020 ba 2022, Timor-Leste la konsege hatudu mudansa signifikativu iha valór transparénsia – hirak ne’e hotu relasiona ho desizaun Governu nian kona ba orsamentál – taxa ne’ebé presiza rekolla, servisu saida mak tenke fornese, empréstimu hirak mak sai hanesan obrigasaun atu selu. Preokupasaun hirak ne’e iha konsekuénsia importante ba ema hotu iha sosiedade. Bainhira Governu fornese informasaun no fó sai liu husi kanál ne’ebé hakerek iha lian ne’ebé ema hotu bele komprende no asesu hodi atualiza ba polítika sira ne’ebé governu estabelese hodi asegura katak osan povu nian gasta duni ba interese povu nian.
Alende survey OBS nian, La’o Hamutuk mós halo monitorizasaun ba pájina ofisiál Governu, liu-liu instituisaun relevante sira ho regular tebes, no nota katak iha informasaun balu ne’ebé sira hadi’ak hanesan pájina website sira ne’ebé kuaze furak iha imajen, no balu mós la konsege atualiza informasaun ne’ebé ami konsidera katak ne’e importante ba públiku atu informadu, hanesan informasaun kona ba reseita iha Bayu-Undan husi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), no instituisaun sira hanesan TimorGAP, Ministériu Finansas atu públika relatóriu sira haktuir ba tempu no asesivel ba públiku.
Seidauk hatudu kometimentu forte atu hadi’ak transparénsiaJerálmente, valór transparénsia iha survey ne’e aumenta ba 24% iha nivel mundiál, enkuantu valór transparénsia Timor-Leste nian tun pontu 19 kompara ho OBS ikus (iha tinan 2020) no kuaze hanesan ho valór iha dékada ida liubá iha tinan 2012. Situasaun ne’e presiza hetan atensaun aas husi Governu Timor-Leste, tanba iha tinan barak nia laran ona mak Governu repete atu hadi’ak sistema transparénsia ho efetivu liu-husi planeamentu orsamentál to’o iha implementasaun sira hodi asegura katak informasaun sira hotu ne’ebé liga ba gastu osan públiku nian sei nakloke ba ema hotu.
Maske iha Governu hola inisiativa balu atu promove di’ak liu transparénsia, Governu rasik seidauk iha kometimentu forte ba hadi’ak transparénsia, hirak ne’e ita nota dezde tinan 2022 bainhira Governu VIII nia inkonsisténsia ba mudansa iha enkuadramentu legal sira hodi propoin Lei Enkuadramentu Orsamentál ne’ebé ikus mai Governu IX halo alterasaun fila fali ba Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira Nu. 15/2023 ne’ebé elimina Lei Grande Opsaun Planu. Ida ne’e taka oportunidade ba diskusaun iha públiku no Parlamentu Nasionál kona-ba prioridade no programa sira ne’ebé bele ajuda Governu atu prepara proposta OJE iha kada tinan no Governu rasik la konsege diskute kona ba planu ba longu prazu nian.
Ami apresia ba intensaun IX Governu nian ne’ebé deskreve ho di’ak tebes iha alterasaun Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira, maibé ami enkoraja nafatin Governu atu realiza iha pratika hanesan haktuir ba konteúdu sira liu-liu aplikasaun orsamentu bazeia ba programa haktuir ba saida mak hakerek iha lei sira hodi fornese informasaun detallu no espesífiku liu; hahú husi planu, implementasaun no monitorizasaun iha prosesu orsamentál. Parte seluk, Governu rasik tenke submete proposta tuir tempu ne’ebé determinadu ona, no fó tempu nato’on ba Parlamentu Nasionál sira atu halo analiza ho kuidadu antes foti desizaun.
SumáriuHaree ba rezultadu OBS 2023 nian, hatudu katak Timor-Leste la hatudu konsisténsia atu hadi’ak transparénsia no partisipasaun públiku ne’ebé nia kauza bele fó implikasaun ba nasaun mak pratika mal jestaun iha governasaun kontinua buras tanba laiha kontrolu no balansu ida forte husi públiku, organizasaun sosiedade sivíl no entidade relevante sira hodi asegura katak estadu gasta osan públiku ho justu, sustentável no konsidera asuntu ne’ebé urjénsia duni ba nasaun no povu Timor-Leste.
Maske publikasaun dokumentu sira importante, maibé estadu Timor-Leste presiza sériu ba iha prátika transparénsia hodi fornese informasaun ne’ebé klaru, detallu no kompletu liu iha sira nia konsiderasaun ba asuntu ekonomia nasaun ninian ba hodi tetu ba situasaun reál iha agora no aban bainrua.
Rekomendasaun ne’ebé Estadu Timor-Leste presiza tau iha prátika
Haktuir
ba rezultadu husi valór transparénsia nian, iha mós rekomendasaun balu ne’e
karik Governu presiza atu hadi’ak liu ba transparénsia orsamentál mak hanesan:
Hadi’ak liután konteúdu no informasaun sira livru proposta OJE liu husi públika dadus sira kona ba projesaun makro-ekonomia sira no inklui informasaun ba pozisaun finansiál estadu nian, ezemplu inklui informasaun kona ba oinsá polítika foun ne’ebé reflete ba reseita no despeza sira iha proposta OJE, projesaun despeza no reseita multi-anuál.
Expanda no konsidera aspetu inkluzividade no partisipasaun iha prosesu produsaun ba iha Livru Sidadaun liu-husi formaliza asesibilidade husi mekanizmu oi-oin ne’ebé fasil ba públiku atu atualiza informasaun sira iha livru sidadaun, hanesan ezemplu aumenta tan maneira fahe informasaun liu-husi média sosiál sira, programa televizaun no radio sira.
Asegura katak informasaun sira kontinua atualiza iha pájina ofisiál sira, no ema hotu bele asesu no fasil atu lee, liu-liu uza lian Tetum.
Bazeia ba rezultadu husi valór partisipasaun públiku nian, rekomenda ba Governu tomak atu haboot mekanizmu sira iha prosesu formulasaun to’o iha implementasaun iha prosesu orsamentál sira hodi involve mós organizasaun sosiedade sivíl, média no públiku inklui konsidera asuntu inkluzaun atu partisipa no asegura katak sidadaun sira hotu bele atualizadu no akompańa prosesu sira hotu.
Aleinde ne’e, fó biban ba públiku no organizasaun sosiedade sivíl sira atu hato’o sira nia analiza, no perspetiva molok halo aprovasaun ba proposta husi Governu, lei sira inklui asegura katak audiénsia hirak ne’e nakloke ba média sira.
Ba informasaun kle’an liu kona ba Open Budget Survey 2023 nian, bele asesu iha pájina ofisiál IBP nian no bele hetan OBS 2023 nia relatóriu kona-ba TL.
Tanba sá La’o Hamutuk Husu Prezidente Repúblika Veta Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2025?
Jerálmente, ami apresia ba Parlamentu Nasionál fó biban ba La’o Hamutuk atu halo aprezentasaun iha Panorama Orsamentál no ami mós konsege deskreve ami nia perspetiva, analiza konstrutivu no rekomendasaun liu husi submisaun ba Distintu/a Deputadu sira nudár referénsia atu diskute ho kle’an antes halo aprovasaun. Maske nune’e, ami hanoin katak Parlamentu rasik seidauk másimu atu re-estrutura fali apropriasaun iha Orsamentu Jerál Estadu 2025.
Iha Segunda-feira, 25 Novembru 2024, PN submete ona proposta OJE 2025 ba Prezidente Repúblika uza kompeténsia tomak atu fó apresiasaun ba proposta refere antes foti desizaun ba veta ka promulga proposta refere haktuir ba Konstituisaun RDTL artigu 88. Realidade, proposta ida ne’e promulga ona husi Prezidente Repúblika, no konteúdu sira iha OJE 2025 la konsege konsidera asuntu xave sira ne’ebé bele korresponde ba nesesidade urjénsia husi povu no nasaun.
Haktuir ba ami nia analiza iha proporsaun husi OJE 2025 nian, hatudu katak maioria husi gastu sira aloka ba despeza konsumtivu sira hanesan gastu ba administrasaun públika, subsídiu ba instituisaun empreza públika sira, inklui subsídiu veteranus no ex-titulares sira, no kuaze asuntu esensiál sira ne’ebé liga ba ema hotu, liu-liu hirak ne’ebé vulneravel la sai prioridade iha alokasaun OJE 2025.
Polítika OJE 2025 Seidauk Promove Investimentu Sustentável no
Ekitável
Ami nota katak alokasaun iha OJE 2025 ba Projetu Tasi Mane -- konstrusaun no reabilitasaun auto-estrada, baze fornesimentu Suai -- kuaze tokon $40 no kontinua sa’e maka’as iha projesaun sira ba tinan tuir mai, iha 2026 tokon $145 no tokon $223 iha 2027. Governu gasta ona enerjia no osan barak ba mega projetu, maibé uzu sira la hatudu ba longu prazu, projetu boot hirak ne’e too ohin loron la konsege lori benefísiu ba povu ka ajuda hakbiit ekonomia povu Timor-Leste nian. Tanba sá Governu nafatin fó prioridade?
Preokupasaun seluk mak gastu ba eletrisidade, ami rekońese katak eletrisidade mós nudár elementu importante ba povu, maibé iha ona urjénsia atu hanoin oinsá setór ida ne’e labele kontinua depende ba OJE kada tinan liu husi Ministériu Obras Públika hodi fó subsídiu ba EDTL, selu EDTL nia tusan, selu ba kombustivel fosil, inklui aloka liu husi Fundu Infraestrutura ba eletrisidade no RAEOA nian. Ami nota alokasaun ba eletrisidade tomak husi 2019-2023 nian ho médiu tokon $146, iha 2024 ho tokon $174 no OJE tinan 2025 nian kontinua aumenta ba tokon $202. Kondisaun hirak ne’e hatudu laiha sustentabilidade ba uzu eletrisidade nian, signifika setór ida ne’e presiza haree ho kle’an ba estratéjia ida oinsá atu asegura nia sustentabilidade no instituisaun ne’e rasik bele iha kapasidade atu hamosu reseita .
Presiza halo redusaun iha gastu administrativu no fó prioridade ba setór sosiál no setór produtivu sira, tanba realidade iha despeza OJE 2025 nian, maioria ba kustu administrasaun. Subsídiu ba veteranu sira ne’ebé kontinua sa’e husi t$113 iha 2024 ba t$207 iha 2025. Ami mós preokupa ho finansiamentu ba instituisaun no empreza públiku sira hanesan TimorGAP kontinua hetan alokasaun tokon $16 ne’ebé realidade nia balansu iha 2023 sei hela tokon $106, laiha valór atu kontinua aloka osan tan ba instituisaun ne’ebé la fó reseita ba estadu no kontinua promove planu ne’ebé la realistíku ba povu no nasaun TL.
Ami hanoin katak atu resolve situasaun rai laran, dalan ideál liu mak eleva produsaun hodi responde ba demanda konsumu rai laran hanesan investe ba iha setór agrikultura atu hametin ita nia soberania ai-han. Infelizmente, setór agrikultura kontinua la sai prioridade iha nia alokasaun, tanba hetan de’it tokon $50 ka 2.2% husi total OJE 2025. Ami hanoin katak, Governu tenke sériu duni atu investe ba setór produtivu sira atu nune’e bele resolve asuntu barak hanesan redús taxa malnutrisaun, inseguransa ai-han, dezempregu no dependénsia boot ba ai-han importadu sira kontinua aumenta 16% dezde tinan 2019.
Aleinde ne’e, haktuir ba informasaun proposta OJE 2025 nian, hatudu total empréstimu tokon $1,024 ne’ebé kontratu ona no foin dezembolsu tokon $304 até agora. Iha tinan 2025 Governu sei selu tusan hamutuk tokon $26, atu sa’e ba t$40/tinan iha tinan 2028-2029. Bareira foun atu fó dalan ba Governu foti empréstimu tan mak tokon $850 iha 2025. Maske empréstimu hirak ne’e define periodu grasa no tempu ba selu fali até tinan 2062 no seluk sei hahú selu hafoin asina kontratu foun iha 2025. Maibé tenke klaru ba motivu husi tusan hirak ne’e, oinsá Timor-Leste bele selu bainhira laiha FP.
Rekomendasaun Sira
Ami rekomenda atu Governu harii infrastrutura ida ne’ebé fó duni benefísiu ba povu tomak hanesan estrada rural kualidade no uzu ba tempu naruk, instalamentu sistema bee ne’ebé adekuadu hodi korresponde ba nesesidade báziku, harii infrastrutura no fasilidade ne’ebé kualidade no ekitável ba edukasaun no saúde iha munisípiu hotu, liu-liu área remota.
Ami sujere ba Parlamentu Nasionál ho sira nia kbiit tomak haree fali gastu administrativu ba instituisaun públiku sira ne’ebé kontinua hetan subsídiu boot husi OJE kada tinan, ne’ebé realidade sira rasik seidauk fó reseita signifikativu ba estadu. Seluk, ami mós sujere atu Governu haree didi’ak fali ba subsídiu pesoál hanesan ba veteranus sira ne’ebé hatudu tendénsia aumenta kada tinan.
Ami sujere ba PN atu husu klarifikasaun ba Governu kona ba motivu husi tetu empréstimu nian ne’ebé boot tebes, maske iha redusaun ba empréstimu setór esensiál, tendénsia empréstimu boot sei finansia ba setór estrativa, no presiza klarifikasaun kle’an husi Governu ba kapasidade estadu nian atu reembolsu fali tusan sira ne’e bainhira ita laiha ona FP.
Setór esensiál sira ne’ebé liga ba ema nia moris no aumenta kapitál umanu, hanesan saúde, edukasaun no bee/saneamentu, kontinua la sai prioridade, no hetan de’it menus 19% husi despeza hotu iha proposta OJE 2025. Ami hanoin katak Governu presiza hanoin sériu no ba longu prazu iha sira nia planu programa, no tenke duni fiar katak investe iha ita nia ema mak solusaun justu liu hodi prepara ita nia jerasaun ida ne’ebé reziliente, matenek no produtivu liu.
Ba informasaun detallu liu kona-ba Orsamentu Estadu ba 2025, bele asesu pajina ida ne'e, ka lee ami nia submisaun ba Parlamentu Nasionál ka karta ba Prezidente Repúblika.
Dadus Preliminár Impaktu Siklone Seroja iha Timor-Leste ![]() |
Timor-Leste nia emisaun ba gas estufa global ki’ik tebes, maizumenus 0,0038% (seidauk inklui emisaun husi mina no gás esporta husi Timor-Leste), menus nasaun sira seluk iha Sudeste Ázia. Maske nune’e Timor-Leste iha responsabilidade morál no iha konsiénsia hodi halo asaun balu liu -- husi mitigasaun no adaptasaun maske ita konsiente asaun sira ne’e nia kontribuisaun ki’ik maibé tenke hahú. Adaptasaun hanesan asaun balu ne’ebé tenke foti atu prevene ka minimiza estragu husi kauza mudansa klimátika liu-husi protesaun no konservasaun ba udan been inklui ai-laran sira atu labele kontinua estraga karbonu sira ne’ebé eziste. Alende adaptasaun, mitigasaun parte importante atu tau iha prátika liu-husi redús atividade sira ne’ebé prodús emisaun ba iha atmosfera la’ós liu husi Net Zero Carbon no Carbon Capture and Storage (CCS) versaun kompańia nian.
Liu-husi adaptasaun no mitigasaun Governu prepara hela ezbosu Lei Mudansa Klimátika no La’o Hamutuk apresia tebes ba inisiativa ida ne’e. Apresia mós tanba iha inisiativa hodi halo konsultasaun públiku kompara ho lei sira seluk ne’ebé la halo konsultasaun. Husi La’o Hamutuk nia haree ba prinsipiu no objetivu husi ezbosu lei ida ne’e, iha artigu sira balu hatudu nesesidade atu halo adaptasaun no mitigasaun inklui halo konsiensializasaun públiku, nune’e mós promove sistema agrikultura sustentavel no reziliente. Maske nune’e, iha artigu balu mós ami hanoin atu presiza halo klaru, hasai, aumenta no tenke rigor hodi aselera, maibé importante liu mak tenke iha kometimentu ba implementa. Tuir mai pontu balu ne’ebé La’o Hamutuk hanoin atu presiza hetan atensaun no inklui hodi halo mudansa balu.
Asaun adaptasaun no mitigasaun la’ós atu responde kompańia mina-rai nia intereseTimor-Leste iha situasaun ne’ebé labele sees an husi krize klimátika, nune’e hakarak ka lakohi tenke iha asaun adaptasaun no mós mitigasaun. La’o Hamutuk nia haree ba artigu adaptasaun no mitigasaun, ami apresia tanba konsidera no promove matenek lokál sira ne’ebé eziste durante ne’e hodi hasoru krize klimátika. Alende ne’e mós hodi asuntu mudansa klimátika hanesan asuntu komún ida atu ema hotu iha końesimentu liu-husi edukasaun klimátika. Loos katak asuntu mudansa klimátika tenke sai ema hotu nia preokupasaun, krize klimátika ohin loron afeta maka’as ba maioria populasaun Timor-Leste ne’ebé depende moris ba setór agrikultura. Dadus husi Integrated Food Security Phase Classification hatudu, kuaze 27% populasaun enfrenta inseguransa ai-han iha Novembru 2023 to’o Setembru 2024, kauza husi bailoro-naruk, inundasaun, rai halai, no udan boot. Timor-Leste vulneravel liu bainhira hasoru situasaun sira hanesan ne’e. Ezbosu ne’e hatudu fó de’it responsabilidade boot ba sidadaun atu kumpre nia devér hodi tenke proteje, prezerva, respeita no tenke asegura salvaguarda ba ambiente inklui kontribui ba asaun mitigasaun, maibé nivel Estadu to’o de’it kria fundu, implementa programa edukasaun no halo peskiza. Maibé laiha artigu ida atu hatudu asaun hodi hapara atividade sira ne’ebé kontribui ba krize klimátika.
Iha artigu seluk Governu iha tendénsia promove asaun ba mitigasaun balu ne’ebé durante ne’e hatudu katak la efetivu. Ami hanoin katak mitigasaun ida loloos mak tenke hapara ona produsaun no uzu kombustivel fossil. Net-Zero Carbon ne’ebé promove, iha pratika la hatudu Net-Zero Karbonu, relatóriu sira hatudu, emisaun kontinua sa’e, inklui mós projetu Carbon Capture and Storage (CCS) falla no abandona, ami konsidera la’ós solusaun, maibé hanesan parte atu responde kompańia nia interese hodi kontinua halo estrasaun ba kombustivel fosil. Projetu CCS iha nasaun barak hatudu la efetivu, kustu karun, inklui abandona no konsidera projetu iluzaun, maske nune’e iha ezbosu lei ida ne’e Governu propoin no tenke promove. Alende ne’e, ami hanoin katak artigu balu sobre projetu sekestrasaun karbonu no merkadu karbonu, Governu presiza halo klaru, responsabilidade tomak ba impaktu sira bainhira implementa CCS. Hanesan kooperasaun ne’ebé Governu halo ho IFC hodi konsidera projetu CCS hanesan pratika di’ak ida ba mitigasaun, no Governu konsidera hanesan fonte reseita ba estadu.
Merkadu karbonu ne’ebé ezbosu ne’e promove, hakarak aproveita ai-laran tuan sira nune’e mós halo fali florestasaun no re-florestasaun hodi bele asesu ba merkadu. Ami apresia Governu iha intensaun atu aproveita rekursu sira atu kontribui reseita ba estadu, hanesan meius ida atu prevene TL hasoru rai-naruk fiskál. Maibé Timor-Leste nia populasaun kuaze 66% hanesan agrikultura subsisténsia, maioria utiliza toos no natar hanesan fonte ai-han ba sira inklui apoia ekonomia família. Ami preokupa produsaun ki’ik ne’ebé durante ne’e agrikultór sira iha, transforma hodi kuda de’it ai para responde merkadu tanba iha valór ekonómiku. Sá tan hakarak estabelese fundu nasionál ba mudansa klimátika ne’ebé iha posibilidade orienta agrikultór sira muda sira nia atividade produsaun. Ami preokupa tanba Timor-Leste depende liu ba produtu rai li’ur, liu-liu foos nune’e ami hanoin katak Governu presiza atu tetu no halo estudu kle’an, maske gráfiku hatudu produsaun foos sa’e maibé bele responde de’it 30% demanda merkadu rai laran.
Promove enerjia renovavel no teknolojia ba transportePromove enerjia renovavel no transporte ho amigu ambiente, hanesan parte ida hodi redús krize klimátika. Ami apresia tanba liu-husi ezbosu lei ida ne’e promove polítika enérjetika hodi integra iha sistema nasionál eletrisidade. Timor-Leste tuir loloos la’ós menus ba enerjia eletrisidade, ita iha enerjia ne’ebé liu públiku nia demanda, maske nune’e la konsege jere ho efikás hodi enerjia barak mak lakon leet de’it, inklui maneira ba utiliza enerjia ho responsabilidade no tuir nesesidade. Tanba ne’e ami hanoin katak alende promove enerjia renovavel, tenke halo mós edukasaun públiku oinsá atu utiliza ho responsavel.
Ezbosu lei ida ne’e mós hakarak atu promove transporte públiku ne’ebé atu redús emisaun no laiha emisaun, maske nune’e seidauk espesífiku kona-ba tipu transporte, nune’e ami hanoin katak tenke hahú duni ona no kontrola transporte sira ne’ebé kontribui emisaun boot. Alende transporte terestre, presiza atu promove mós transporte marítimu tanba Timor-Leste forma ho illa ne’ebé hale’u ho tasi. Maske Timor-Leste kontribui ba emisaun global ki’ik, maibé ida ne’e seidauk inklui emisaun Scope 3 ne’ebé rezultadu husi mina no gás Timor-Leste esporta.
Alende ne’e, Governu hakarak atu promove no insentiva veíkulu elétrika, maibé ami hanoin, di’ak liu atu evita subsídiu la’ós nesesáriu no ba sira ne’ebé ekonomikamente forsa ona, ami konkorda atu promove maibé evita atu kontinua depende ba Fundu Petrolíferu no kria fundu barak atu apoia asosiasaun sira ne’ebé proteje ambiente no kombate mudansa klimátika, nune’e ami sujere governu presiza define apoia ho maneira oinsá? Se apoia finanseiru di’ak atu evita, tanba Governu kria ona fundu liu-husi Gabinete Apoia Sosiedade Civil (GASC) no la presiza apoia ka estabelese tan fundu barak.
Prinsipiu no objetivu ezbosu lei ida ne’e hatudu katak tenke iha asaun hodi prevene kauza sira ne’ebé kontribui ba mudansa klimátika, nune’e propoin atu promove enerjia renovavel inklui veíkulu elétrika, maibé artigu balu kona ba operasaun petrolífera, ezbosu ne’e orienta atu bandu ba loke no define area petrolífera no minerais, ne’ebé ami hanoin kontráriu ho artigu sira seluk. Di’ak atu define no hatuur artigu sira ho di’ak.
Bele hetan tan informasaun detallu no dokumentu relevante sira husi ne'e.
Bele hetan no rona ami-nia programa Radio Igualdade ne’ebé inklui informasaun no komentáriu ho lian tetun husi La’o Hamutuk nia staf no peritu sira seluk kona-ba asuntu oioin.
Rona ami iha Radio Komunidade iha: Radio Mauloko Maubisse, Radio Matebian Baucau, Radio Komunidade Maliana, Radio Atoni Lifau Oecussi, Radio Voxpopuli Lospalos, Radio Povu Viqueque, Radio Cova Taroman – Suai, no Radio Boaventura Same.
La’o Hamutuk sempre simu ema nia ideia kona-ba programa radio sira-ne’e no mós prontu atu kolabora ho Radio Komunidade seluk hodi habelar informasaun ne’e luan tan.
Bele mós rona programa hotu iha ami nia website. Programa ne’ebé ami prodús haree ba tópiku oi-oin: direitus umanus, sustentabilidade fiskál, merkadu libre, mudansa klimátika no esperansa ba Governu.
Staff La’o Hamutuk: Elia da Costa Araújo, Elivania Alves Correia, Martinha Fernandes, Mariano Ferreira, Eliziaria Febe Gomes, Yonathan Jonas Gonsalves, Celestino Gusmăo, Ricarda Martins, Letícia Pereira, Charles Scheiner, Marta da Silva no Francisco Soares
Órgaun Konsellu: Selma Hayati, Inęs Martins, Pamela Sexton, Oscar da Silva, Santina Soares, Andrew da Sousa, Maxi Tahu
The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis (La’o Hamutuk) Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste P.O. Box 340, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 or +670-77234330 email:laohamutuk@gmail.com Web:https://www.laohamutuk.org Blog:laohamutuk.blogspot.com Facebook |