Resposta husi Partidu Politiku sira ba pergunta sira husi La'o Hamutuk La’o Hamutuk nudár organizasaun ne’ebé naun partisan, halo pergunta ba partidu politiku no koligasaun na’in 21 atu esplora sira nia vizaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha futuru. Resposta sira ne’e mai husi partidu sira rasik. La’o Hamutuk la halo redaksaun ruma ba sira nia resposta. Nune’e ami fó obrigado wain ba partidu 6 fó tia ona sira nia tempu atu prense pergunta sira, hodi espera katak resposta sira ne’e bele ajuda eduka povo atu halo desizaun matenek ba futuru nasaun doben ida ne’e. Partidu ne'ebe seidauk resposta mak 1 UDT, 3 PDN, 4 AD KOTA-Trabalhista, 5 PUN, 6 PD, 8 PSD, 10 KHUNTO, 11 CNRT, 13 PDP, 15 ASDT, 16 PST, 17 PDC no 19 APMT. Bainhira ami hetan sira nia resposta, ami sei publika iha pajina web ida ne'e. Pergunta | 2 PR | 7 PTD | 9 Frenti-Mudansa | 12 FRETILIN | 14 Bloko Proklamador | 18 PDL | 20 Undertim | 21 Coligasaun PLPA/PDRT | 1 Durante tinan lima kotuk ne’e, metade ekonomia lokál no besik atividade estadu nian tomak mai husi reseitas petrolíferu. Kampu Bayu Undan no Kitan ne’ebé durante ne’e fó reseitas ba Timór-Leste sei maran iha tinan 12 oin mai. Polítika saida mak ita-boot nia partidu sei trasa atu hasa’e ekonomia Timór-Leste no sustenta finansas estadu bainhira mina-rai sei maran? | Tinan 20 mai tan ita nia ekonomia sei depende ba riku soin mina no gas, PR nia polítika mak reforma orsamentu, edukasaun no reforma rai nune’e iha lei rai nia ne’ebé klaru ba tituláridade. Tinan 21 mai setór privadu sei iha kapasidade hodi halo investimentu iha área indústria ki’ik hodi fó servisu ba joven sira, PR nia polítika mak fó insentivu ba setór privadu sira TL nia hodi aumenta sira nia kapasidade ba investimentu nia, estabelese setór bankária nasionál hodi fasilita Timór-oan sira hotu ne’ebé iha kapitál halo investimentu iha ne’e no fó kréditu ho funan ki’ik ba ema ne’ebé halo empréstimu. Iha tinan 9 oin mai investór sira husi li’ur sei mai investe iha Timór-Leste hodi fó servisu ba Timór-oan sira. | Polítika PTD ninian bainhira reseitas petroliferas maran, PTD sei buka kedas alternativa ida hodi tahan ita nia Ekonomia iha rai laran. Oinsá? Ita sei loke Peruzahan públiku bobot nian, ezemplu Fábrikas e bele mós halo konsorsiu ho empresas estranjeirus sira hodi assegura ita nian ekonomia, loke mós servisu ba jovens sira ne’ebé laiha servisu e sustenta mós finanças estadu bainhira mina rai maran. Karik estadu osan laiha atu selu tusan ruma ne’ebé obrigadu atu selu, bele foti osan hosi empresa públiku hodi nune’e taka estadu nia tusan. Ida ne importante tebes ba PTD. | Kriasaun programa ho aktividade produktivo oin-oin atu hasae kresimentu ekonomia husi non MIGAS, porexemplo liu husi produsaun agrikola, kria kampu de trabalho rasik, liu husi profesaun oi-oin. | Atu halakon dependensia ba osan husi mina rai, Timor-Leste presiza prepara base ekonomia alternativa ida hodi bele hetan rendimentu nasional husi sector seluk. Nee implika desenvolvimentu ekonomiku ida neebe sustentavel, neebe sei bele independente bainhira osan mina rai hotu ona. Politika integradu neebe FRETILIN trasa ona hodi atingi objectivu desenvolvimentu ekonomiku sustentavel maka hanesan tuir mai: Ba FRETILIN iha governu, Agricultura, Florestas no Pescas maka sei sai base ba desenvolvimentu Economico sustentavel ida nee. Liu 70% ita nia populasaun moris iha campo. Ekonomia naun petrolifera sei karaterizada nudar ekonomia subistente, maske iha irrigasaun barak tebes neebe primeiru konstitusional hari’i tiha ona no maske makina barak neebe disponibilisa tiha ona ba agricultor sira. Florestas hetan estragus barak no reaforestasaun importante tebes. Pescas presiza atu desenvolve ho sustentabilidade. Sira presiza nafatin material no ekipamentu hodi sira bele aumenta sira nia kapasidade atu sai potensial pescadores neebe bele mos partisipa iha desenvolvimentu industria pescas nian. FRETILIN sei investe iha desenvolvimentu atu modernisa agricultura. Investimento iha agricultura liu husi investimento ba fini neebe diak liu tan no ekipamentu teknologiku neebe apropriado no sustentavel hodi aumenta produtividade no qualidade produtu hodi bele mos tama dalan ba agro-business. FRETILIN sei continua nafatin fo apoiu makas ba sector familiar no comunitario iha agricultura liu husi Fundo Desenvolvimentu Comunitario, ho atensaun espesial ba diversifikasaun produsaun agricula nian, no moes nudar dala atu bele aumenta nutrisaun ai-han populasaun rural nian no desenvolve mos inisiativa empresarials iha sucos. FRETILIN sei introduz Banku Creditu Rural ho agencias iha rain tomak atu loke asesu ba produtores agricultura iha zonas rurais. Nee bele insentiva ai-han produtu local no mos loke dalan ba desenvolvimentu empresarial iha sector agricultura nian. FRETILIN sei insentiva harii empresas ka instituisoens neebe bele comersializa excesso produtu agriculo nasional nian, no buka investimentu iha agro-industria iha zonas rurais. FRETILIN hare florestas nudar actividade economica ida mos neebe presiza atensaun. Hanesan industria ai-kameli nian neebe bele sai industria ho rendemimentu diak. FRETILIN sei insentiva pesca tradisional (artesenal) neebe bele fo rendimentu ba uma kain sira neebe depende ba pescas, no sei promove investimentu iha aquacultura no iha piscicultura hodi bele hasai rendimentu comunidade sira nian no aumenta seguransa alimentar sira nian. Asesu transporte husi comunidade sira importante atu sira bele fa’an sira nia produtus. Estradas nasionais, regionais, distritais, subdistritais no comunitarias presiza iha atu bele fasilita desenvolvimentu rural, liliu desenvolvimentu ekonomiku rural. FRETILIN sei hametin investimentu atu garante ida nee nudar motor arranke ba desnevolvimentu ekonomiku rural. Iha desenvolvimenti program estradas nee, FRETILIN sei defini corredores desenvolvimentu hanesan: Estrada Dili/Lospalos e Dili/Motain; Lospalos/Suai (ao longo da costa sul [tuir tasi ibun tasi mane nian]); Baucau/Viqueque/Uatulari/Uatu-Carbau; Manatuto/Natarbora; Dili/Same/Betano e Dili/Cassa; Motain/Costa sul (besik fronteira); Transportes maritimos no aereos sei desenvolve hodi bele kria alternativas ba transporte ba ema no produtus liliu ba Oecussi, Atauro no Tasi Mane. Turismo fonte ida bo’ot ba empregu no rekursu importante. Bele sai mekanismu ida hodi kombate ki’ak. Turismo ida neebe respeita cultura, istoria no ambiente bele sai fonte rendimentu diak ida ba comunidade local sira. FRETILIN sei desenvolve turismo domestico/local nudar factor transformador ba consolidasaun nasional no valorizasaun ita nia historia, cultura no naturesa. FRETILIN sei insentiva no reforsa formasaun ba ita nia ema neebe bele servisu iha sector turistico hodi bele contribui iha desenvolvimentu industria ida nee. Desenvolvimentu Ekonomiku Inklusivu Importante: Iha ekonomia livre ida, hanesan Timor-Leste iha, neebe sector privadu presiza atu sai dinamika ba desenvolvimentu ekonomiku, knaar sidadaun privadu no kooperativas nasionais nian importante tebes. Estado, ho FRETILIN iha governu, sei continua desenvolve leis, instituisoens no infraestruturas fisikas neebe bele fo dinamika ba desenvolvimentu rapido no multisectoral iha fatin hotu-hotu iha rain nee, no neebe bele kria ambiente ida neebe atrativu ba investidores nasionais no estrangeirus. Presiza atu aprova leis neebe bele loke dalan ba Timor-Leste atu bele atrai investimentu no bele garante kompetitividade bot liu ba ita nia ekonomia iha relasaun ho ita nia paises visinhos. Importante tebes maka hola medidas atu regula asesu ba rai no aproveitamento ba rai atu bele sai produtivu liu iha povo rural nia liman hodi sira bele sai husi ekonomia sustentavel no loke dala ba sira bele tama ba ekonomia bot liu neebe bele akontese deit bainhira sira aumenta kuantidade no kualidade sira nia produtus nian. Iha liman seluk FRETILIN sei halau nafatin esforsus atu Timor-Leste bele integra blokos ekonomikus regionais no internacionais hodi aumenta ita nia exportasaun ba mercado internasional. Nunee FRETILIN sei buka atu: Promosaun Investimentu no Desenvolvimentu Empresariu Timor Oan Ekonomia Timor-Leste nian tenke sai kompetitivu liu hodi bele atrai nvestimentu nasional no estrangeiru tenke. Tamba nee FRETILIN sei: • Introdus insentivus atu atrai investimentu atu desenvolve sector oioin iha ekonomia nasional; • Promosaun ba emprezas micro, kiik no mediu iha regiaun oioin iha rai laran; • Harii asesu ba creditu liu husi program finansiamentu neebe iha flexibilidade no la todan, liliu asesu ba kooperativas produsaun nian; • Desenvolve enmpresas bot; • Halo ajustamento ba taxas no impostos neebe vigora no ba politika fiscal hodi bele estimula produsaun no consumo produtu nasional; • Harii industrias ai-han nian, extraisaun minerais no conserva ikan nian; • Harii Parkes Industriais; • Desenvolve empresas nasionais. | Politika dezenvolve; edukasaun agricultura, edukasaun ekonomia, edukasaun turismu, edukasaun kultura, edukasaun arte moris no dezenvolve industria tradisionais, no dezenvolve edukasaun tipe foun haburas merkadoria. | Partidu liberál nia polítika mak investe maka’as ba área produtiva sira liu-liu edukasaun, fó kréditu ba juventude sira hodi eskola iha área importante sira hanesan iha agrikultura, turizmu, mina no saúde eskola hotu tiha hetan servisu ka halo rasik servisu ona mak foin selu fali estadu nia osan ne’ebé sira deve. | Ekonomia diak wanhira iha rendimentu sustentavel no gestao nebe diak. Tan nee, atu hasa’e ekonomia Timor-Leste Partidu UNDERTIM hakarak atu foka liu ba kresimentu rendementu husi nao-petrolio no kapasitasaun capital humanu. Tan nee, UNDERTIM sei: 1). Dezenvolve Rekurso Humanos ba dezenvolvimiento nasional liu husi kria sistema edukasaun nebe iha kualidade no responde ba merkadu/seitor privadu ninian necesidade iha national/regional/international. 2). Promove Dezenvolvimentu Agricultura liu husi aselera modernizasaun Agricola atu bele kontribui ba; produsaun aihan no autosuficiencia ba aihan, hasae kualidade nutrisaun, no hemenus kiak. 3. Dezenvolve Seitor Privadu Nacional sai forte no atrai investimento estrangeiro liu husi; hadiak ligasaun entre seitor formal no informal, encouraga dialogo nebe efektivu entre seitor privadu no governu atu resolve desafius nebe seitor privadu hasoru, hadiak asesu no hasae fundus kreditus ba seitor privadu sira nebe halo negocio iha seitor produtivu, no hadi’a ambiente de negocio; inklui prosesu registu de negocios, hametin kontrato, seguranca ba na’in ba rai no propriedade, kombate korupcao no estabilidade seguranca. Atu sustenta financas estadu banhira mina-rai maran / hamenus dependencia ba seitor petrolio, Partidu UNDERTIM sei investe fundus petrolio iha seitor produtivu atu bele hatama receitas ba estadu. Tan ne’e Partidu UNDERTIM sei dezenvolve maka’as iha seitor produtivus hanesan : turismo, industria kreativu, peskas, agropequaria, agricula hanesan kafe, kami'I, fore mungu, kakao, no horticultura. Partidu UNDERTIM mos sei investe maka’as iha seitor Ekonomia Verde, liu-liu investe iha area Energia Mos (clean energy), hanesan energia anin (wind energy), energia be, energia loron matan (solar energy/raios de solares), biogas, no sst atu diversifika recurso energia nebe dadauk ne’e dependencia los ba energia mina-rai. Nune’e mos, Partidu UNDERTIM sei kria sistema edukasaun ida nebe iha kualidade atu produs matenek nain sira ho kapasidade atu bele compete iha merkadu regional, international atu nune’e bele hatama receitas ba estadu. Partidu UNDERTIM mos sei hadiak sistema taxa/impostu importasaun mai rai laran, liu-liu haforsa sistema fiskalizasaun atu bele preven, no minimiza crimi impostu, nomos hasae receitas ba estadu. | Tuir coligação nia planu ba economia local timor-leste no sustenta financas estado baihira mina rai sei maran, maka liu hosi koperativa deit maka bele reponde situasaun ekonomia local rai laran no hatan kualidade ba importasun hadi komete ba marcadoria global sustenta finance estado, no estabilidade atu nune’e bele ekonomia nasional. | 2 Hafoin estabelesimentu Fundu Petrolíferu, gastus estadu nian mai husi Fundu Petrolíferu sa’e maka’as tinan-tinan. Lei Fundu ne’e fó matadalan ba Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE 3%) atu limita foti osan husi Fundu, maibé infelizmente gastus durante ne’e husi Fundu seidauk respeita matadalan ne’e. Iha tinan 2012 Timór-Leste foti osan husi Fundu dupla tiha liu RSE 3%. Karik eleitu, ita-boot sira sei respeita Rendimentu Sustentável Estimadu ka lae? | Ita presiza orsamentu ho kuantidade nato’on ba nesesidade dezenvolvimentu infrastrutura tanba ne’e bele foti fundu petrolíferu importante mak justifikasaun fundu ne’e investe ba área importante sira ba TL nia dezenvolvimentu. | Karik Povu fó konfiansa ba PTD, PTD sei respeita rendimentu nee ami sei la foti arbiru osan husi Fundu Petroliferu tanba molok atu hala’o investimentu sei hala’o uluk planu Dezenvolvimentu ida ba tinan ida2k. Karik iha tinan ida nian laran PTD hanoin atu halo investimentu seluk ke iha tinan ida nian laiha, PTD sei suspende fali ba tinan oin. | Buat hotu iha pais ida ne’e tenke lao tuir lei tamba lei ka matadalan mak sai dalan nebe hatudu ba ema hotu ka ukun nain sira laos atu halo tuir gostu idak idak nia entaun ne sai iregularidade. Se ami mak manan ami sei tuir matadalan 3% ne sufisiente atu desenvolve tamba ita nia fundus petrolium tinan tinan sempre aumenta signifika kada tinan 3% nafatin maibe montante tinan tinan boot. | FRETILIN iha governu sei respeita nafatin prinsipius fundamentais sustentabilidade Lei Fundu Minarai nian, neebe FRETILIN mak hari’i iha 2004-5. RSE nee aplika ba despesas korrentes. Lei rasik la taka dalan atu hasai liu RSE. Atu orsamenta ba despesas investimentu nee bele hasai liu, maibe governu tenke iha kapasidade atu apresenta planu ida neebe sustentavel mos. Signifika katak osan mina rai neebe hasai tenke investe ba infraestruturas, ba edukasaun ba saude, ba investimentu neebe bele iha impaktu positivu iha prazu media ba gerasaun aban bainrua nian. Maibe saida mak governu CNRT/AMP halo too agora mak hasai osan maibe la iha planu la iha programa. Hakarak gasta deit, tau item iha infraestruturas depois hasai fali husi infraestrutras tau fali ba buat seluk; halo deit emergensia. Nee maka governu labele halo. | PARENTIL “BLOKU PROKLAMADOR/B PRO” karik eleitu ami respeitu Rendementu Sustentavel Estimadu/RSE, tanba legalizadu iha Konstituisaun RDTL nu’udar baze substansial ba dezenvolvimentu moris lorloron. Ho tempu futuru. | PDL mak manán sei respeita lei fundu petrolíferu hodi garante sustentabilidade ekonomia TL. PDL nia prioridade la’ós Estrada boot maibé hola tratór 12 hodi taka estrada ne’ebé kuak ona ne’e hodi bele fasilita povu, nune’e rezerva orsamentu ba edukasaun, turizmu no área produtivu seluk tan. | Em principio iha situcao ida nebe normal, Partidu UNDERTIM sei mantein ninian posisaun atu respeita Rendimento Sustentavel Estimadu (RSE). Maibe, se karik nasaun hasoru situacao dificil no estadu persisa tebes atu foti liu husi RSE, e’ se maioria membru parlementu husi partidu politico seluk konkorda ho aktu ida ne’e, Partidu UNDERTIM sei respeita decisao maioria. | Bainhira coaligação PLPA/PDRT eleito iha 2012-2017 coaligação sei respeitu rendimento sustentavel estimadu fasil kolokasau hodi kontrola, baihira iha mudanca ou depende ba situasaun social iha timor-leste. | 3 Durante ne’e iha debate maka’as kona ba planu dezenvolvimentu kampu gas Greater Sunrise. No tinan oin CMATS Treaty tama ona iha nia prazu, polítika saida mak ita-boot sira nia partidu sei halo atu ajuda Timór-Leste hodi negosia fronteira maritima ho Indonézia no Australia? Karik eleitu, saida mak ita boot sira nia partidu nia estratéjia atu dezenvolve kampu Greater Sunrise? | Hare husi media line mina tasi Timór ita nia hotu maibé presiza mós ita nia kapasidade negosiasaun atu ita hare mós desizaun sira hodi benefisia Australia no iha benefísiu ba ita la’ós ba ita de’it maibé ba Australia mós, ami nia pozisaun kadoras tasi Timór tenke mai Timór-Leste maibé presiza peritu negosiadór sira ba asuntu ne’e. | Ami sei kontinua de’it ho Polítika ne’ebé Governu anteriór hala’o ona. | Negosiasaun fronteira maritima ne responsabilidade de soberania neduni negosiasaun tuir direitu Timor oan nia teritorio no maritima. Konaba greter sun rise kadoras dada mai Timor. | Australia retira a’an husi Tirbunal Internasional Tasi nian. Timor-Leste halo esforsu tomak atu koko negosia fronteiras maritimas, maibe Australia lakoi, se lae atu Timor-Leste aseita situasaun neebe uluk sira negosia ho Indonesia ona molok 1999. CMATS nee dalan ida oinsa Greater Sunrise nee partilha ba recursos neebe favoravel liu ba Timor-Leste maske Australia nia posisaun signifika katak la iha dalan atu bele finalisa fronteiras maritimas. Se Greater Sunrise nia desenvolvimentu liga ba fronteiras maritimas entaun Greater Sunrise sei labele halau desenvolvimentu ba tinan barak. Bainhira governu FRETILIN hetan fiar husi povo no iha governu, governu sei hahu fila fali prosesu negosiasaun hodi bele dada gas husi Greater Sunrise mai rai Timor-Leste nudar kondisaun atu bele desenvolve kampu nee, no optimista katak solusaun bele hetan ba assuntu ida nee. | -Fahe pozisaun skill ba ema matenek sira tenke hanesan, fo salariu tenke hanesan tuir level. - Fahe pozisaun ba trabalhadores sira tenke hanesan iha kampo de trabalho -Prepara fasilidade no nesesidades gratuita no selu taxa nebe organizado -Sasukat hanesan ita fahe hanesan, Ho sasukat lahanesan fahe mós lahanesan. -Esforsu maka’as prepara rekursu umanu | PDL mak manán iha eleisaun ne’e sei fó prioridade ba kooperasaun Australia no Asia Pasífiku hodi halo diálogu ho sira hodi lori negosiasaun tasi Timór ne ho di’ak tanba durante ne’e estadu TL fó prioridade liu ba CPLP. | Enquanto acordo final kona ba kadoras atu ba nebe seidauk hetan, precisa extende CMATS Treaty, atu nune fo mahon ba negociações konaba kadoras ba futuro. Relaciona ho negociações fronteiras marítimas, ho Indonésia sei la sai problema bot, enquanto ho Austrália sai problema tanba país ida ne’e la reconhece/retira housi jurisdição Arbitrase Internacional atu resolve assunto ne’e. Enfrenta questão ne’e, ho Indonésia, precisa hahu assina memorandum de entendimento nebe kesi nação rua ne’e sira nia comprimisso atu resolve questão ne’e, inclui mos calenderização de negociação. Timor-Leste precisa apoio técnico husi nações vizinhas, especialmente Portugal.Em relação ba Austrália, desde que país ne’e laiha vontade política atu resolve assunto ida ne’e, tanba situação ne’e beneficia liu ba Austrália, Timor-Leste precisa mobiliza apoio internacional liu husi campanha sociedade civil internacional nebe simpatiza ba Timor-Leste konaba assunto ida ne’e, atu nune’e bele obriga Austrália atu hahu koalia fronteira maritima ho Timor-Leste. Hetan tiha vontade Austrália atu tur iha meja de negociações, foin ita hahu monta estratégia atu halo negociação. | Karik coaligação PLPA/PDRT eleito maka iha ona planu politika external no relasaun bilateral parmanente ba nasaun vigino rua indonesia no Australia iha longo prazu nia laran, lui-liu kona ba dezemvovimento kampu greater sunrice nian no relasaun bilateral parmanente ba sigurança external ba nasaun vigino rua hanesan Indonesia no Australia tuir giografika ne’e be maka iha. | 4 Daudauk ne’e, Timór-Leste gasta maka’as ba projetu indústria petróleu Tasi Mane iha Kosta Súl duke investe iha agrikultura, indústria ki’ik no setór seluk ne’ebé sustentável liu. Ita boot nia partidu hanoin ida ne’e di’ak ba Timór-Leste nia futuru? | PR nia prioridade polítika ba asuntu ne’e mak indústria ki’ik, no médiu sira projetu tasi mane mós di’ak maibé presiza halo analiza no estudu viavel ba asuntu ne’e nune’e ita hatene benefísiu husi projetu ne’e oinsá mak ita hala’o. | Ba ami nia hare iha vantagem ho desvantegem: Vantagem maka ne: Estadu kria empregu ba jovens ne’ebé hela iha fatin ne’eba nomos ita bele hetan rendimentu hosi indústria ne. Desvantagem: Estadu okupa rai barak liu ne’ebé uza ba iha agrikutura no mós indústria ne bele estraga meiu ambiente ne’ebá nian. Tuir ami nia estratejia PTD hare katak sei halo kontinuasaun. | Se investimentu signifika sei iha returnu, se returnu ne makas no boot liu gastus ne diak ba futuru, mais se investimentu mak laiha lukru diak liu investe ba buat seluk, i ami fiar no ami sei investe iha industria kiik nomos agrikultura tamba agrikultura hanesan rendimento non MIGAS ba futuru. | Iha pergunta 1 iha leten, FRETILIN hatan tiha ona importansia papel agricultura iha desenvolvimentu ekonomiku. Ba FRETILIN iha governu, Agricultura, Florestas no Pescas maka sei sai base ba desenvolvimentu Economico sustentavel. Tamba nee investimentu iha areas hanesan agricultura hanesan mos industria kiik no mediu, neebe tatoli mos iha pergunta 1 iha leten, tenke aumenta proporsionalmente. Projetu Tasi Mane hatudu nomos katak governu CNRT/AMP hateke demais ba tasi para atu resolve problemas rai laran nian, no ita labele halo nunee. Ita presiza desenvolve ekonomia seluk hanesan agricultura no industria seluk neebe laos mina rai nian. Ita nia rai bokur, tamba nee ita presiza hatene elabora programa hodi desenvolve rai nee nia potenisalidade nudar factor desenvolvimenti nian. FRETILIN sei investe iha sector seluk hanesan tatoli iha pergunta 1 iha leten, hanesan turismo, agro-business, etc hodi bele halo ita nia ekonomia nee buras ba bebeik. Osan neebe mai husi mina rai nee tusan neebe ita hetan husi geransaun aban bainrua nian hodi bele usa atu fo benefisiu ba ita nia gerasaun rasik, maibe mos benefisiu ba gerasaun aban bainrua nian mos. Tamba nee osan nee ita tenke usa halo investimentu neebe sustentavel liu no la depende makas ba mina rai hanesan projetu ida ne depende. | -PARENTIL nia observasaun, analiza no foti desizaun ho rezumu badak, industria petroliu tasi mane/kosta sul, durante ne’e fo bokur de’it ba ema intelektual klase nasional no internasionál. -Profunda hela krize absoluta ida ba klase vida umana, ne’e sistema ekonomia maioria negativu -PARENTIL prepara Timor Leste ba futuru mak ne’e realiza no reforsa nafatin perguntas no resposta númeru 1/um | PDL nia prioridade mak investe ba edukasaun haruka joven sira hodi ba eskola iha área agrikultura, turizmu no mina depois mak mai halo esplorasaun riku soin mina rai. | Partidu UNDERTIM ninian posisaun mak dezenvolve seitor produtivu atu bele aumenta kresimentu ekonomia no diversifika receitas nacao ninian nebe agora dadaun ne’e purcentu bot mai husi seitor petrolio. Maibe, Partidu UNDERTIM mos fiar katak dadauk ne’e, seidauk iha seitor seluk hanesan seitor agricultura nebe fornese kampo de trabailho permanente barak ba cidadaun Timor. Tan ne’e, Partidu UNDERTIM sei suporta initiativu ida ne’e, wanhira projeto ne’e la fo impactu perigu ba ambiente iha area nebe refere . Partidu UNDERTIM hatene katak kampo de trabailho permanente nebe projeto tasi-mane fornese sei ladun barak, maibe efeito husi projetu ida ne’e bele hamosu negocio barak hanesan; hotelaria, trasporte, restaurant, etc | Tuir coligação PLPA/PDRT nia hanoin ne’e ladiak, tamba principal liu maka ekonomia local, ba futuru oin mai, katak ternki responde liu ba povo nia moris, iha mukit no susar nia laran, atu nune’e povo moris diak. Nasaun ne’e forte, hakmatek no mos povo sente diak ba dezenvolvimento Nacional ida ke diak. Ba projetu industria petroliun no mos importante tenki presija rekurusu humanos ida que kualidade nomos presija tempu nebe naruk. | 5 Daudauk ne’e, Timór-Leste investe uitoan de’it ba iha edukasaun no saúde kompara ho nasaun sira seluk. Ita boot nia partidu hanoin ne’e di’ak atu kontinua prioridade ida ne’e? | PR nia polítika ba edukasaun mak tenke investe 25% husi orsamentu estadu iha área edukasaun fó subsídiu ba mestre sira iha área ruraís ho kuantidade diferente ho mestre sira ne’ebé hanorin iha Dili, ba saúde PR nia polítika mak tenke investe maka’as liu husi hola fasilidade saúde nia no harii ospitál ho estandarte internasionál hodi atende pasiente sira tanba TL tinan-tinan tenke hasai osan barak hodi lori ema moras ba rai liu, hasa’e saláriu no fó subsídiu ba médiku sira liu-liu médiku sira ne’ebé hala’o sira knaar iha área rurais sira para bele hala’o sira nia knaar ho profisionál. | Tuir ami nia hare katak, investimentu ida ne’e, ladun di’ak ba iha futuru. Tanba Edukasaun no Saude ne sai hanesan fatór determinante ba rekursu umanus iha ita nia Estadu. Agente Dosentes ho Saude sira presiza atensaun makas liu hosi Estadu hanesan sir nia saláriu, hela fatin, saúde ho seluk2 tan. | Edukasaun importante tebes ba rekursus humanus neduni edukasaun sai prioridade nafatin. Saude mos hanesan atu nune bele redus mortalidade nomos moras maibe programa hotu hotu tenke preventiva laos kurativa. | Saude no edukasaun nudar prioridade ba FRETILIN: Edukasaun: Ai-suak atu Halakon Kiak no Mukit. Konstituisaun Timor-Leste rekoñese asesu ema hotu-hotu nian ba edukasaun nu’udar direitu sidadaun nian. Bainhira FRETILIN ukun, povu lalika selu tanba edukasaun gratuita hosi nível primáriu to’o nível pre-universitáriu. Maibé, tanba razaun oinoin, populasaun estudantes liu 10% la ba eskola. Ita haree mós katak nível analfabetismu sei as maka’as iha populasaun sira-nia leet, liuliu feto sira. FRETILIN sei kontinua haka’as an nafatin atu timor oan ida-idak bele iha asesu ba edukasaun relevante no ho kualidade no bele simu mós formasaun profisionál iha nível hotu-hotu no atu bele hasoru dezafius globalizasaun nian no sékulu XXI nian. Haree ba era globalizasaun ne’ebé ezije katak populasaun tomak tenke hatene lé no hakerek atu bele kompete ho susesu, FRETILIN sei halo esforsu liután atu hatutan kampaña alfabetizasaun (hanorin lé no hakerek) ba populasaun tomak Timor-Leste nian, atu bele prepara an didi’ak ba halo kombate hasoru ki’ak no nune’e bele hatuir objetivus Dezenvolvimentu Miléniu nian ne’ebé hakarak hamenus pobreza to’o tinan 2015. Hadi’a ensinu! FRETILIN sei hatutan formasaun profesór sira nian, sei harii kondisoens servisu nian, abitasaun (uma), saneamentu, transporte no komunikasaun atu profesór sira bele hala’o loloos sira-nia knaar, sei moderniza eskola sira (hadia di’ak liután tuir padraun modernu), sei harii eskola foun ho hondisoens servisu no ekipamentu adekuadu atu bele hato’o aprendizajen di’ak liu no efikáz liu, aumenta númeru jardin infantíl no fó asisténsia liután ba sira, haforsa partisipasaun komunidade nian iha eskolas, hadi’a kurríkulu eskolár, liu liu ba ensinu sekundáriu, haforsa mekanismu fiskalizasaun, hato’o refeisaun manas, loron ida dala ida, ba eskolas primárias no sekundárias hotu-hotu, hasa’e númeru estudantes ne’ebé simu benefísiu tanba iha aproveitamentu eskolár di’ak, hahú programa fó bolsa-de-estudu ba alunus ensinu superiór nian, insentiva alunus ne’ebé iha talentu, harii eskolas exelénsia, dezenvolve desportu eskolár, insentiva ema atu gosta lé no iha interese ba investigasaun, hahú programa uza teknolojia informasaun, rekruta profesór ba kadeiras siénsias ezatas nian, hahú programa estudus iha área siénsia no teknolojia no aprova leis-kuadru kona-ba ensinu superiór. Saude: Kondisaun Primaria ba Kualidade Moris povo nian. Se iha buat barak neebe governu bele halo atu hadika infraestruturas saude nian no aumenta kapsidade recursos humanus nian, no tenke halo lalais. FRETILIN sei investe osan barak liu iha formasaun professionais saude nian nudar dalan atu assegura sustentabilidade ba sistema no hahu dinamika melhoramentu iha servisus saude ba publiku no atu fo asesu ba populasaun ba servisus saude iha fatin-fatin. FRETILIN sei intensifika luta hasoru malaria, dengue, tuberculosis, kolera no leprosia, no moras endemico no epidemiku seluk tan. FRETILIN sei desenvolve no promove medidas saude publika atu preven moras infetuosas liliu HIV-SIDA. FRETILIN sei haluan rede servisus saude nian liu husi hari’i sentru saude foun iha rain tomak no desenvolve klinika moveis hodi bele lori saude besik liu ita nia populasaun no hodi nunee bele garante ema hotu-hotu iha asesu diak ba servisus saude. FRETILIN sei garante katak Hospital Nasional no hospital referal 4 sei iha ekipamentu hotu neebe presiza no katak hospitais distritais sei hetan kondisones ne’ebé bele halo diagnossis, halo tratamentu modernu no operasaun sirugika, hodi bele fo servisu diak liu tan ba publiku iha distritu rasik. Atu halau investimentu ida nee presiza atu aumenta proprosinalidade saude no edukasaun ninian, no governu FRETILIn sei halo ida nee duni bainhira fila ba ukun. Agora dadaun investimentu iha edukasaun iha orsamentu geral estadu 10.4% deit. Maske kapasidade halo gestaun diak ba orsamentu neebe aloka mos kestaun importante, laos deit montante ka persentagem, FRETILIN hanoin katak importante atu konsidera 25-50% husi OGE ba saude no edukasaun maka prioridade. | Investe uit oan de’it ba edukasaun no saúde, ne’e planu no programa dezenvolvimento nebe la di’ak. PARENTIL iha prioridade bot ba setór edukasaun no saude nuudar abut moris ba nasaun Timór- Leste. | PDL mak manán iha eleisaun ne’e sei investe maka’as ba edukasaun no saúde nune’e bele garantia povu nia moris di’ak no iha kapasidade hodi jere nia estadu la’ós selu ho osan bot ba asesór sira mai husi liu. | Partidu UNDERTIM fiar katak investimentu governu iha seitor ida boot ou ka kiik, ne’e laos tamba baseia ba komparasaun ho rai seluk, maibe baseia ba necesidade no kondisaun nebe existe. Dadauk ne’e, Partidu UNDERTIM fiar katak iha cultu no medio prazu, Timor-Leste presisa investe maka’as iha area agricultura no infrastrutura nebe estimula produsaun local. Maibe, ba longu prazu, Timor-Leste persisa investe maka’as liu tan iha dezenvolvimientu rekursu humanos, liu-liu iha seitor edukasaun no saude. Seitor rua ne’e sei sai hanesan fatores determinantes ba desenvolvimentus ekonomia no seguranca nebe sustentavel. | Tuir koligação PLPA/PDRT nia hanoin ne ladiak tanba eduka saun ho saude ne primeiro prioridade ba nasaun timor leste, katak edukasaun iha kualidade ba povo sei sai matenek no mos nasaun timor leste sai sai diak, povu sai hetan saude diak nasaun sei sai forti no futru diak | 6 2012 nu’udar tinan primeiru ba Timór-Leste atu halo dívida públiku husi rai-li’ur. Governu asina ona kontratu deve tokon $103 husi Japaun no ADB, no iha intensaun atu deve tokon $380 tan. Karik Timór-Leste implementa duni Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, ita sei presiza empresta besik biliaun. Ita-boot sira nia partidu konkorda atu halo empréstimu ba nasaun iha futuru ka? Oinsá ita bele selu fila fali tusan bainhira Fundu Petrolíferu no rezerva petróleu maran tiha? | Ita laiha nesesidade ba halo empréstimu tanba ita iha orsamentu nato’on atu halo investimentu, tanba ita hahú asina empréstimu ne’e ita hare para selu lalais ema nia osan ne’e, uluk ha’u la konkorda TL atu deve maibé tanba desizaun polítika ita deside ona halo empréstimu. | Kona ba empréstimu ne’ebé estadu hala’o ho estadu Japao ba ami la konkorda ho razaun ida katak: 1. Hakiak hela tusan ida ba ita nia jerasaun foun ne’ebé sei tuir mai. 2. Ita lalika empresta osan hosi rai li’ur hodi halo investimentu tanba ita sei bele uza ita nia osan mina rain no hodi halo investimentu. Tanba ne ami sei tetu iha futuru. | Klaru katak emprestimus ne’e tusan ba nasaun no povu, maibe tusan nebe ho responsabilidade, porexemplo povu agora hakarak desenvolvimento hanesan estrada diak para sira lori produto atu ba faan, tamba ne’e governo iha responsabilidade atu halo estrada maibe tamba ita nia limitasaun atu foti deit 3% husi FP entaun empresta no selu bertahap para tuir orsamentu nebe iha. Maibe se empreseta mak fo tender ba kompanya timor ne bele mosu fali korupsaun no kualidade estrada ladiak. | Emprestimus atu halau desenvolvimentu so bele halo bainhira ita iha kapasidade atu halo gestaun ba esprestimu nee. Governu ida atu iha kapsidade atu halo gestaun ba emprestimu tenke iha gestaun diak, tenke iha planu atu selu fila fali osan inan nee hamutuk ho nia funan iha tempu neebe iha kontratu. Nee signifika tenke iha mos rendimentu atu selu tusan nee fila fali. Tenke halo uluk nanain estudu viabilidade ekonomiku no seluk tan. Iha situasaun neebe halo estudus viabilidade neebe hatudu bele duni halau investimentu no selu tusan fila fali entaun emprestimu rasik laos buat a’at. | Se ita tama ona iha tempu nesisidade obrigatoriu seriu, governantes sira nia vida lorloron nakdoko entaun nasaun mos nadoko ona, emprestimus hirak ne’e presiza Dunik, maibe hatene uja tuir programa nebe feitu; no halo dezenvolvimentu ne’ebé prontu bele fo benefisiu di’ak iha futuru.molok minarai maran, osan imprestado ne’e ita prense tiha ona iha seitores seluk, nebe hametin ona aliserse nasaun ho kualidade di’ak husi gerasaun ba jerasaun. Exemplu: setor agrikultura dezenvolvido, Seitor esporto, Edukasaun, Kultura ho seluk-seluk tan | Se PDL mak manán iha eleisaun ne’e selu kedas tusan ne’ebé Governu ne’e halo hodi labele halo tusan ba povu hodi tinan 20 no 30 mai ita selu labele. | Em principio Partidu UNDERTIM bele konkorda ou la konkorda ho emprestimus, depende ba situasaun no objectivu husi impresta. Partidu UNDERTIM sei konkorda deit ba emprestimus ida nebe halo ho matenek, e’ sei halo wanhira institusaun estadu iha ona kapacidade atu halo gestao ba dividas sira ne’e. Katak, Partidu UNDERTIM sei konkorda wanhira emprestimus ne’e ho objetivu atu uja ba investimentu iha seitor produtivu no mos iha areas nebe facilita dezenvolvimiento seitor produtivu hanesan estrada, eletricidade, forncementu be/we mos, irigasaun, edukasaun, etc. Hodi nune’e, seitor produtivu sira sei cria receitas ba estadu iha futuru, no estadu bele utiliza receitas ne’e atu selu fali dividas. Partidu UNDERTIM sei la konkorda ho imprestimus nebe ho intensaun atu uja ba konsumu deit, pur ijemplu, hodi selu ba vensimentu funcionario publico, militar, policia, etc. | Coligação PLPA/PDRT la konkorda inprestu osan husi na saun leur tanba ho inprestu ne’e hanesan hahalok nebe foer no fo tusan boot ba future oin mai iha nasaun timor leste. Iha partidu coligação PLPA/PDRT sei hapara impresta nebe mak iha. Agora dadaun timor leste sai debe dor iha mundo no mos tusan boot semai iha future no krize ekonomi se mosu iha nasaun timor leste. tuir coligação nia hanoin fundu petrolifeiro sei la maran, tanba defende ba plano estrategia politika ekonomia iha nasaun ida nee nian. | 7 Relatóriu CAVR “Chega!”, KPP-HAM Indonézia, Komisaun Peritus ONU nia rekomenda atu kria Tribunál Internasionál hodi julga autór krime kontra umanidade iha Timór-Leste husi tinan 1975-1999, bainhira prosesu justisa iha Timór-Leste no Indonézia falla. Maibé, autór sira ne’e seidauk ba hatán iha tribunál no balun nafatin kontinua kaer ukun iha Indonézia. Polítika saida mak ita nia partidu sei halo atu hakotu impunidade ba krime pasadu? | Justisa ne’e importante maibé ami nia prioridade mak haforsa sistema justisa iha rai laran depois mak ita hare fali justisa Internasionál tanba justisa internasionál ne’e lori tempu atu hetan hanesan nasaun boot sira seluk ne’ebé tinan 20 no 30 liu tiha mak hetan justisa, ami konkorda ho pozisaun eis Prezidente Repúblika Ramos-Horta no Primeiru Ministru Xanana Gusmão ba asuntu justisa. | Tuir PTD nia hare katak la presiza kria tribunál Internasionál hodi julga krime sira ne’ebé komete iha Timór-Leste, ho razaun katak ita hanesan nasaun independente, ita iha ita nia lei rasik atu halo julgamentu ba kriminozu sira. Se krime ne komete iha Timór-Leste, nia sei julga tuir lei ne’ebé vigora iha territóriu laran. Iha tribunál Internasionál nia kustom sei bot, ita sei selu advogados sira konforme sira hakarak no mós sei sai karu, ita bele uza osan mina rai nian mós sei lató. Ne’ebé PTD nia hanoin katak di’ak liu ita halo rekonsiliasaun de’it hodi nune’e sidadaun hotu-hotu bele moris iha dame no estabilidade ida di’ak. | Tuir lolos ema hotu lei nia okos entaun prosesu krime grave tuir lolos julga tuir lei maibe susar oituan tamba reconsilisaun mak taka dalan oituan entaun susar oituan maibe se ami nia partidu mak manan ami fo hanoin ba onu atu follow up. | Governu FRETILIN iha pasadu nunka halo interferensia politika iha justisa, no sei nunka interfere iha justisa, maibe sei husik justisa lao tuir nia dalan. Nee mak Konstituisaun no respeitu ba Estadu Direitu Demokratiku ezigi. Interferensia politika iha justisa maka sei trava justisa. Ita nudar estadu no nasaun presiza mos iha nosaun katak saida maka neebe bele sobu ita nia relasaun diak ho estadu no nasaun seluk neebe ita nia visinhos, nee la tulun ita nudar estadu no nasaun. Ita tenke buka hametin demokrasia no estadu direitu iha ita nia rain, no ita tenke tulun mos Indonesia mos hametin sira nian. Bainhira estadu direitu no demokrasia iha Indonesia metin ona, entaun justisa mos bele lao gampan liu aban bainrua. | -CAVR ou CHEGA; halo relasaun servisu diak ho governu/ estadu Indonezia organizasaun vitima funu nian, ho ativista lialos no justisa nian, foti no prepara dokumentus kontrola no fó salvasaun ba vitima funu ne’ebé sei iha nu’udar evidensia. -Halao movimentu edukasaun sivika ba vitima konflitu funu nian iha 1974-1999. -Buka relasaun no loke relasaun ba rai hotu, haklaken ba nasaun hotu bele hetan lalais suportasaun husi nasaun seluk. -Karik PARENTIL simu fiar totál husi povu hodi lidera orgaun trias polítika, PARENTIL fó fiar husu tulun no fó lisensa ba konselu de seguransa Nasoins Unidas bele hari ona Tribunál Internasionál iha RDTL no loke ona odamatan prizaun internasionál ba ema at sira. | Ema liberál iha mundu sempre defende justisa no ema hotu hanesan iha lei nia oin, lei mak sei regula ema hotu la’ós polítika mak manda lei, tanba ne’e PDL nia polítika mak sei prosesa kazu krime pasadu tuir vontade polítika ukun na’in sira husi Indonézia no Timór-Leste hodi atinje justisa tanba ita la’ós ezije ema hotu ba justisa maibé husu atu prosesa ema ne’ebé komete krime iha Timór-Leste durante okupasaun, fó tiha kastigu tinan ida rua mak fó fali amnistia ba sira. | Partidu UNDERTIM fiar katak atu julga autor krime kontra umanidade iha Timor-Leste husi tinan 1975-1999, ne’e laos responsabilidade Timor-Leste ninian, maibe ne’e responsabilidade Tribunal International, tamba ema sira ne’e kontra lei umanidade internasional. Partidu UNDERTIM konsidera katak maluk sira nebe mate /lakon husi 1975-1999, ne’e laos vitima ba funu, maibe herois da patria nebe que mate/lakon tamba konsequensia husi luta ba independencia. Partidu UNDERTIM fiar katak, kriminozu sira nebe komete krimi nebe sira halo post referendu iha 1999, tenki responsabiliza ba aktus krime nebe sira halo. Tan ne’e, Partidu UNDERTIM sei continua halo advokasia ba tribunal internasional, atu lori autor krime nebe halo krime iha post referendu 1999. | Tuir koligação PLPA/PDRT nia hanoin, katak atu kria tribunal internasional hodi julga autorc crime umanidade iha timor leste husi tinan 1975 ate 1999 la os buat fasil ba nasaun foun timor leste, tanba governu anterior kira ona rekonsialiasaun entre nasaun timor leste ho nasaun Indonesia, maibe iha dalan atu julga autor krime kontra umanidade nebe maka akuntese iha timor leste so que presija tempu no presija lideransa hotu-hotu e povo tomak nia sforsu atu bele atinzi objektivu nasaun nia hakarak. | 8 Okupasaun Indonézia iha Timór-Leste halakon ema barak ho obrigatóriamente. Ita-boot sira hanoin katak Timór-Leste bele ratifika Konvensaun Internasionál ba Ema Lakon (International Convention for the Protection of All Person from Enforced Disappearance) ka lae? | Ita tenke buka tuir ita nia ema hotu ne’ebé lakon Durante funu maibé tenke la’o neineik, presiza haforsa sistema judisiál rai laran nia. | Sim bele Ratifica Konvensaun Internasionál ho razaun tuir mai ne: primeiru Timór-Leste nasaun ida estadu de direitu demokrátiku ne’ebé estabelese tiha ona iha kostituisaun RDTL. Segundu Timór-Leste mós halo parte ona iha Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) hanesan mós rai seluk-seluk ne’ebé halo parte mos. | Se Ita ratifika kualker convensaun ne obrigasaun ita tenke kumpri. | FRETILIN simpatisa totalmente ho direitu familiares vitimas desaparecidos sira nia direitu atu hetan informasaun tomak kona ba sira nia maluk desaparesidu. FRETILIN nia militantes rasik barak tebes maka sai vitima ba pratika a’at ida nee. Nee importante ba FRETILIN nudar partidu. Em prinsipiu, FRETILIN la kontra Timor-Leste ratifika Konvensaun ida nee. Primeiru governu constitusional neebe lidera husi Dr Mari Alkatiri rasik mak uluk hari’i grupo trabalhu atu servisu hamutuk ho organizasoens nasionais no internasionais atu buka tuir no hare tuir kestaun desaparesidus iha Timor-Leste. FRETILIN sei hatutan prosesu ida nee. Timor-Leste ratifika ona konevensaun no tratadus barak, maibe depois ratifikasaun estadu RDTL hetan susar atu kumpri ho obrigasaun relatorios neebe tratadu ka konvensaun exigi, liliu tamba limitasoens oioin, inlkui mos recursos humanus. Hanesan ho konvensoens no tratadus seluk, molok Timor-Leste bele ratifika konvensaun neebe neebe deit, presiza governu hamutuk ho parlamentu, orgaun soberania seluk, no sosiedade sivil, halao prosesu hodi avalia implikasoens oioin neebe ratifikasaun bele iha ba estadu Timor-Leste. Nunee, iha governu FRETILIN sei fo nia nia apoiu no esforsu tomak hodi halau prosesu ida nee. | Bele ratifika konvensaun internasional ba ema lakon. Tenke ratifika, ho nune’e Timor Leste bele iha valor, dignidade ho objetivo nebe los no klaru nuudar nasaun ukun rasik a’an. | Indonézia no Timór-Leste hanesan nasaun membru ba Nasoins unidas nia tenke ratifika konvensaun ba ema lakon hodi proteje direitus umanus liu-liu protesaun ema hotu husi halakon obrigatóriamente, maibé tenke dudu ho vontade polítika husi nasaun rua Indonézia no TL liu-liu Timór-Leste hodi loke dalan ba konvensaun refere. | Durante tempu okupasaun Indonesia, Timor Oan barak mak mate no lakon e’ to’o ohin loron ita seidauk hatene sira nian paradeiro. Sira nebe lakon ne’e inklui ita nian herois sira hanesan Presidenti Nicolao Lobato, Mahudu, David (Daitula) Alex, Sabale, no sst, nebe ita la dauk hatene sira nian paradeiro. Indonesia, ohin loron ratifika ona Konvensaun Internasional ba Ema Lakon, e’ Partidu UNDERTIM fiar katak Timor-Leste mos persisa ratifika konvensaun ida ne’e. Partidu UNDETIM fiar katak hodi ratifika konvensaun ida ne’e, ita sei iha vantagem ida atu continue coopera ho governu no military Indonesia atu sira bele hatu mai ita rate ba herois sira nebe mate, no hatudu mai ita paradeiro herois sira nebe lakon durante luta ba libertacao. | Sém klaru timor leste bele ratifika konvensaun internasional ba ema sira nebe maka hetan vitima husi okupasaun Indonesia durante tinan 24 (roanulu resin haat), atu nune autor krime daguera bele hatan iha tribunal internasional tanba kontra ona diretus humanus internasional nebe ratifika iha. | 9 Korrupsaun nu’udar obstákulu boot ba dezenvolvimentu povu, liu-liu nasaun hanesan Timór-Leste ne’ebé nia ekonomia depende ba rendimentu petrolíferu, fasil liu atu monu iha situasaun ne’e. Polítika saida mak ita-boot sira nia partidu sei halo atu ajuda Institutu, Empreza no Administrasaun Públiku sira bele promove transparénsia, check and balance, akuntabilidade no prevene husi korrupsaun? | Iha duni ema nauk-ten ka korrupsaun durante ne’e tanba ita nia sistema orsamentu lametin, PR nia polítika mak uza pembuktian terbalik, presiza hare sira riku soin ka membru governu sira halo deklarasaun ba sira nia riku soin tinan rua dala ida, no hametin lei sira ne’ebé iha relasaun ho korrupsaun nune’e bele prevene korrupsaun. | Tuir PTD nia pulítka atu tulun Instituisaun Empreza no administrasaun sira iha transparensia kona-ba akontabilidade no preve korrupsaun, Ami sei estabelese orsamentu ida di’ak ba funsionáriu sira ho empregadu iha Instituisaun públiku ka Privadu, hotu-hotu. No mós ami sei fó edukasaun sivika ba sira nune’e hodi evita korrupsaun iha ita nia rain. | Ami tenke luta atu iha auditoria ba kualker projeto, no tau ema nebe cocok ho nia back graund edukasaun (the right man and the right place) | KOMPRIMISSU BO’OT FRETILIN NIAN MOS MAKA KOMBATE HASORU KORRUPSAUN Durante tinan lima ikus liu, Estadu ninia kontas la aprezenta ho objetividade/imparsialidade. Biar ita harii ona servisu kiik ida ne’ebé bele hala’o knaar Tribunal-de-Kontas nian, ita presiza nafatin Servisu Auditoria ida ne’ebé independente no kompetente ba aulo auditoria ba kontas Estadu nian.Fulan totu-tolu Governu devia aprezenta relatóriu despezas nian ba Parlamentu Nasionál. Nu’udar medida preventiva, Governu devia bolu Inspektór Jerál atu halo investigasaun ka auditoria ba alegasaun barabarak kona-ba korrupsaun. Komisaun Anti-Korrupsaun seidauk iha kapasidade natón atu hala’o investigasaun kle’an hasoru korrupsaun. Governu FRETILIN nian sei halo buat hotu-hotu atu haforsa instituisaun hirak ne’ebe halo prevensaun no kombate hasoru korrupsaun hanesan Gabinete Inspektór nian, Komisaun Anti-Korrupsaun no Ministériu Públiku. Fundu Minarai ne’ebé harii durante I Governu Konstitusionál sai ona instituisaun ida ne’ebé manán kredibilidade internasionál. Tuir opiniaun internasionál, transparénsia ne’ebé Estadu Timor-Leste hatama iha sistema jestaun, uzu no investimentu reseitas hosi gáz no minarai mak di’ak liu no modernu liu iha mundu tomak. Tanba FRETILIN hako’ak nafatin prinsípiu boa governasaun, FRETILIN sei tau atensaun maka’as atu haforsa meius atu luta hasoru korruptu sira no korruptór sira. Atu hetan objetivu ida ne’e, FRETILIN sei adopta: kuadru jurídiku apropriadu, haforsa transparénsia no publisidade iha prosesu foti desizaun, simplifika prosedimentu administrativu atu hamenus burokrasia hodi hakotu extorsaun no korrupsaun, hatama dadaun prátika deferimentu tásitu, informatizasaun no automatizasaun servisus públikus nian hodi hasa’e efisiénsia no kontrole, define atus rigorozus atu implementa atus administrativus balun, deskonsentra (fahe ba fatin seluk) no halo dexentralizasaun Administrasaun Públika nian. | Komparasaun; PARENTIL iha politiku dinamika no transformativo nebe sistematiku los mak ne’e; a. PARENTIL hakarak hala’o servisu hamutuk ho relasaun hotu-hotu bele hanorin fila fali nia sarani hodi hatene halo reflesaun religiozu ninian, atu nune’e kada ema sarani bele hadomi ema seluk nu’udar nia an rasik b. Hametin no haburas fali kultura tradisional nebe kontra total ema naok ten ou korruptor, iha kbiit boot bele fokit sai no hamos tiha fini at ho sansaun sprituál tradisionál orijin ne’ebé serio no forte. c. Halo lei foun nebe espesifiku, respeitu hametin no haklaken habelar implementa iha vida pratika ho lei nasional no internasional kontra koruppsaun. Halakon korruptor ida nia vida salva netik direitu povu rihun ida nia vida tomak la’o husi rezultadu evidensia investigasaun nebe fó no justu. | PDL nia polítika mak se mak halo korrupsaun tenke tama kadeia, iha mekanizmu tolu ba PDL se manán iha eleisaun ne’e; 1 Koopera di’ak ho KAK. 2 Buka hatene folin sasán hotu husi nasaun inportadór sira hanesan Singapura, Tailándia, Vietnam, Indonézia no nasaun seluk tanba hodi bele kontrola di’ak ho negosiante sira ne’ebé gosta halimar folin sasán, tolu taka dalan ba autoridade estadu nia atu simu 5 no 10% husi kompañia sira tanba hahalok ne’e sei afeta ba kualidade husi projetu sira. | Ohin loron iha percepsaun publico katak aktu korupcao akontese maka’as iha seitor publico. Atu prevene no kombate korupcao, Partidu UNDERTIM sei promove transparencia no akuntabilidade liu husi kria lei ba anti-korupcao, nomos haforca implementacao lei sobre Crimes de Açambarcamento e Especulação (Anti Money Laundry). Dadauk ne’e, iha mos percepsaun publico katak kapacidade institusaun anti-korupcao sira, hanesan Komisaun Anti-Korupasaun (KAK), Policia, Inspector General no seluk-seluk tan sei menus teb-tebes. Tamba ne’e, Partidu UNDERTIM sei haforca kapacidade institusaun anti-korupcao liu husi; haforte standard legal, operasional no financial. Partidu UNDERTIM mos sei implementa politika ida sobre vensimentu/salario staff institusaun korupcao sira nebe justu | koligação PLPA/PDRT iha ona politika kona ba sistema reforma administrasaun publico hodi bele iha kontrolasaun masimu ba istituisaun relevante no kada ministerio idak-idak hodi nune fasil atu kontrola no fasil atu hatene autor kuroptor sira nebe maka naksumik aan iha instituisaun/ ministerio ou governo tomak. | 10 Daudauk ne’e Timór-Leste iha esforsu boot atu sai membru ASEAN, maibé infelizmente iha estadu ASEAN balu sei iha konflitu no komete violasaun direitus umanus, hanesan iha Burma no Papua Barat. Polítika saida mak ita-boot nia partidu sei trasa atu ajuda hodi hamenus violasaun direitus umanus iha ASEAN laran? | Ita nia demokrasia di’ak liu iha nasaun sira iha rejiaun Ázia tanba ita enfrenta krize barak hanesan konflitu 2004 ne’ebé rezulta primeiru ministru nia uma hetan sunu, 2006 hasoru krime bot, 2008 primeiru ministru no prezidente hetan atentadu maibé lalais liu ita hakat liu no ita hakat liu eleisaun prezidensiál mós laiha problema signifikante agora ita hala’o daudaun ba eleisaun parlamentár maibé situasaun la’o normal hela. Kona ba tama Asean ne’e importante tebes tanba ita tenke tama ita presiza iha relasaun ekonomia ho nasaun sira iha rejiaun ne’e, ita tenke esporta ita nia produtu ba li’ur. | Ami nia polítika atu hodi tulun ho hamenus violasaun ba direitus Humanus iha Asian maka ne: Dalan di’ak maka diálogu ho rekonsiliasaun. | Tama ba Asean premeiru ita mos tenke priense kriteria se ita priense no sai full member katak ita hotu direitu hanesan ho membru seluk entau ne oportunidade ita bele hatete pais sira nebe si komete krime humanu ou direitus humanus. | Bainhira FRETILIN iha governu, Timor-Leste sei partisipa iha esforsu tomak iha forum regional no internasional hodi hamenus violasaun direitus oioin, liliu direitus humanus. Ita nia luta nudar povo rasik para afirma direitus humanus. Ita tenke iha konsiensia katak ita mesak nudar estadu no nasaun labele halo buat barak. Ita tenke hamutuk ho estadu no nasaun seluk, para ita bele halo buat ruma ba kestoens direitus humanus ho ita nia kontribuisaun iha forum hirak nee. Iha forum neebe neebe deit estadu Timor-Leste sei halo ida nee. | Violasaun direitus umanus iha ASEAN; a. Halo relasaun bilateral, trilateral no multilateral b. Ajuda hala’o edukasaun sivika direitus umanus nivel internasional c. Forma dezenvolvimento rekursu umanu iha setor spritual no material. | Se ita tama ona iha laran ita nia prosesu advokasia mak tenke di’ak ho membru Asean no nasoins unidas hodi minimiza no prevene violasaun direitus umanus iha rejiaun ne’e, investigasaun internasionál kona-ba violasaun direitus umanus, promove akordu morál sira hodi prevene krime kontra umanidade. | Partidu UNDERTIM fiar katak membru nasaun hot-hotu nebe iha ASEAN iha direitu tomak atu halao governasaun ida que tuir sira nian interese rasik, maibe nasaun sira ne’e mos presisa respeita direitus humanus nebe sai valor importante ba vida moris humana. Partidu UNDERTIM sei respeita soberania nasaun hot-hotu, iklui mos Burma no Indonesia, maibe, timor oan barak mos sai vitima ba violencia direitus humanus iha tempu pasadu, liu-liu iha tempu okupasaun Indonenesia, nebe Partidu UNDERTIM mos sai sasin ba aktus violencia ida ne’e. Fiar katak, violencia direitus humanus ne’e ladiak ba vida humana iha nebe deit, Partidu UNDERTIM sei halao politika diplomacia ida nebe que efektivu no eficienti ho nasaun refere hodi nune’e bele hamenus violencia direitus humanus iha rai refere. | Tuir koligação PLPA/PDRT nia hanoin katak iha inisiativa no dever moral nasaun doben ida nian hodi hanoin lisuk, atu nune bele ajuda hodi resolve komflito ou violação direitus humanus ne’ebe maka iha nasaun asean nia laran maibe dahuluk timor-leste so bele resolve proglema hirak ne’e tama ona membros asean maka bele imvolve an hodi bele resolve problema refere liu-liu hanesan iha nasaun rua, Burma ho Papua barat ne’ebe esiste dadaun Comflito. | 11 Eis Prezidente Ramos-Horta hafoin vetu ba lei tolu kona-ba asesu ba rai tanba nia hare lei sira nee la fó benefísiu ba povu ki’ik. Karik eleitu, polítika saida mak ita-boot sira sei halo atu ajuda povu ki’ik sira hodi haforsa direitu ba asesu ba rai? | Ema hotu iha direitu ba rai maibé tenke hatuur sistema tituláridade ba rai ida ne’ebé klaru hodi asegura investór sira mai investe iha TL. | Ba PTD lei kona ba rain nebe veta hosi ex-presidente RDTL Dr Jose Ramos Horta ne fó benefisiu ba povu ki’ik sira, mai be ba ema bot sira ne’ebé iha okupasaun Indonézia faan tiha ona sira nia rai ba Estadu sira mak la hetan benefisiu, sira ne lakon sira nia Direitu ba rai. | Klaru kata kami iha kompremisiu politico konaba “Reforma Agraria” no ami sei halo lei nebe iha benefisiu ba povu no estado. | FRETILIN nia Kumpromissu bo’ot kona ba rai mak hanesan tuir mai: LIBERTA RAI ATU LIBERTA POVU Durante tinan rua nulu resin hat nia laran, mauberes no biberes sira fó an tomak atu defende sira-nia rai sagradu ninia sentímetru ida-idak. Sira rega rai ne’e ho sira-nia raan rasik no habokur ho sira-nia isin rai ida ne’ebé riku no bokur tiha ona. Sira fiar katak hosi rai bokur ida ne’e, sira sei prodús riku-soin atu tanen faze daruak sira-nia Luta nian – Liberta Povu. Maibé, liu tiha tinan sanulu hafoin restaurasaun independénsia – ita haree nafatin “status quo” ida uluk kona-ba kestaun pose, uzu no aproveitamentu rai nian no mós kona-ba titularidade rai nian (sé mak iha direitu nu’udar rai-na’in). Espekulasaun ba titularidade aumenta ba beibeik no okupasaun rai nian akontese arbiru de’it, latuir planu nein programa. Tanba Estadu simu ohinloron osan barak hosi fontes naun-renováveis (minarai no gás), mosu prespektiva foun katak ita bele hetan solusaun ekilibrada ba kestaun rai nian. Importante hetan solusaun ida ne’e nu’udar dalan seguru no sustentável atu kore to’os-nain sira, fetu ka mane, hosi ki’ak, atu sira, nu’udar produtór rai nian, bele mós partisipa liuhosi forma dinámika, kriativa no produtiva, iha prosesu dezenvolvimentu. Tanba ita lahatene loloos kona-ba direitu ba uzu no aproveitamentu no titularidade rai nian, situasaun ida ne’e hamosu anarkia ( halo arbiru de’it) no konflitu.To’os- na’in sira mak prejudikadu liu. Nune’e, Governu lideradu hosi FRETILIN sei adopta medidas lejislativas ne’ebé hatuir Konstituisaun RDTL atu nune’e, to’os-na’in sira bele iha asesu ba rai, hetan direitu ba rai ne’ebé sira uza atu prodús riku-soin no kontribui maka’as liu ba kombate hasoru ki’ak. Governu lideradu hosi FRETILIN sei halo ordenamentu ba territóriu tomak, katak sei define fila fali espasu/fatin ida-idak tuir vokasaun ne’ebé ida-idak iha ba atividade ekonómika, sosiál, komersiál, industriál no abitasionál (espasu/fatin ba ema hela). Sei halo planu urbanizasaun ba haburas área urbana sira ( sidade) atu akomoda populasaun ne’ebé boot no ho ezijénsia maka’as liu fatin sira seluk, maibé ema hotu sei moris iha ne’ebá ho kualidade vida di’ak nian. Lei tolu neebe veta sei liu husi prosesu konsulta publika naruk no klean liu tan hodi bele foti hanoin foun neebe uluk la halo tamba la iha konsulta publika neebe adekuadu. | Povu ki’ik asesu ba rai; tenke abansa ho planu estratejiku, tane as valores no dignidade umanu Timorense ho formasaun dezenvolvimento sektorál ho sub-sektoral, mak ne’e; a. Halo apartamentu sosial ba povu kbit laek. b. Loke kampu trabalho ba povu la’ós agrikultor. c. Halo apartemento gratuitu ba eis rezistensia monta mós fatin hatama fali osan ba nasaun RDTL. d. Maximu hektares 2, minimu hektares 1 ba povu kiak agrikultor sira. | PDL tuir konstituisaun RDTL ne’ebé hatete katak povu tomak iha direitus hodi asesu ba rai no PDL sei hare fila fali rai ne’ebé ema balun uza instituisaun estadu, kompañia no instituisaun sosiál nia naran hodi okupa rai barak hanesan iha Ermera, Liquiçá no Dili laran nune’e bele garante povu nia direitu ba rai, nune’e mós PDL nia polítika mak rai uza ba interese públiku la’ós ba interese indivídu ka grupu. | Partidu UNDERTIM fiar katak rai/terra mos hanesan fatores importante ida ba dezenvolvimiento ekonomia nasaun, maibe la bele resulta fali ema barak sai vitima ba dezenvolvimiento. Tan ne’e, em pricipio, Partidu UNDERTIM defende katak, povu hot-hotu, liu-liu agricultores sira tenki iha asesu ba rai atu sira bele halo sira nian atividade agricola. Maibe, hanoin katak problema rai ne’e problema ida nebe komplexu teb-tebes, Partidu UNDERTIM sei buka maneira ida que diak atu bele akomoda ema barak ninian interese. Katak, lei rai nebe que atu aprova tenki refleta realidade no interese komun, laos atu ba interese ekonomia gropus ida ka rua. Atu lei bele refleta ba realidade no interese komun, Partidu UNDERTIM sei halao konsulta ho komponentes hot-hotu, inklui povu agricultores, kamponeses, lideres tradisional, no seluk-seluk tan, wanhira prepara lei ba rai. | Coligação PLPA/PDRT iha ona plano estrategia politika ba direito ba rai katak saida maka povo ki’ik no mukit ninian entrega ba povo ki’ik no mukit sira tamba sira nia direito ba rai no moris, saida maka nasaun nian enterga ba nasaun, ida ne’e maka liberdade,direito no respite ba digno humanu iha nasaun RDTL. Atu nune’e fo dalan ba povo ki’ik sira iha direito atu hela no direito atu uja rai ba sira nia vida moris. | 12 Durante dékada ikus ne’e, prioridade estadu atu dezenvolve setór agrikultura menus liu kompara ho projetu infrastrutura sira. Ita-boot sira hanoin Timór-Leste bele kontinua nafatin hanesan ne’e ba futuru? | Agrikultura no infrastrutura kuaze hanesan de’it, ita fó tratór maibé nia manutensaun laiha no gazolina laiha ne’e problema bot, governu se de’it tenke investe ba agrikultura nune’e iha produsaun doméstiku ne’ebé nato’on hodi asegura TL nia ekonomia, tanba produtu ne’ebé provoka inflasaun mak foos, transporte no hatais. | Ami nia hanoin sei lae. Tanba sei desenvolve iha setór Agrikultura hanesan mós iha Infrastrutura. Iha setór rua ne’e ami sei desenvolve hotu. | Planu Estrategia Desenvolvimentu Nasional ba 2030 aprova ona husi PN tamba ne mak ami sei hare oinsa atu atinje ho programa nebe tuir PEDN tamba visaun unidade nasional. | Hanesan hatan ona iha pergunta 1 iha leten, investimentu ba areas agricultura no seluk tan presiza aumenta tuir neebe tatoli iha neeba ona. | Agrikultura no Infraestrutura; programa dezenvolvimento hanesan ne’e labele kontinua ba oin tanba defisil tebes ba futuru. PARENTIL iha nanis kedas kharisma husi maromak bele hodi a povu RDTL dezenvolvimento agrikultura, kultura, desportu, edukasaun, saude, infrastrutura, turizmu no istoria. | Se PDL mak manán iha eleisaun ne’e mak sei dezenvolve adubu orgánika ba agrikultura nune’e garantia sustentabilidade no funsionáriu sira hamutuk ho povu semana ida dala tolu hodi ajuda povu oinsá kuda produtu sira ho di’ak, halo viverus ho di’ak, replantasaun kafé ho di’ak (pembahruan kopi) mekanizmu ida seluk mak hola karreta tanke tula be ba povu hodi fornese be ba agrikultór sira. | Partidu UNDERTIM fiar katak iha longu prazu, aliserse ba ekonomia ida nebe que forte no sustentavel maka dezenvolvimientu rekursu humanos, liu-liu iha seitor edukasaun atu produz matenek barak (edukasaun kualidade), nebe iha future bele responde ba merkadu trabailho nasional, regional no internasional; no seitor saude. Seitor rua ne’e sei sai hanesan fatores determinantes ba desenvolvimentus ekonomia no seguranca nebe sustentavel. Maibe, iha cultu no medio prazu, Partidu UNDERTIM fiar katak projetu infrastrutura, liu-liu infrastrutura nebe estimula produsaun local presiza hetan atensaun nebe hanesan ho seitor agricultura. Katak, estadu tenki tau importancia ba seitor rua ne’e hanesan. Seitor rua ne’e labele lao ketak-ketak, katak seitor infrastrutura tenki responde/facilita produsaun produtu local no facilita espailha produtus local iha merkadu distritus ka nasional. | Tuir coligação nia hanoin no planu katak tau prioridadeba sector agricultura a’as liu do que projeito infrastrutura tamba seitoer agricultor maka bele fo benifisiu ba povo nia moris loron –loron tamba timor-leste 90% maka sai hanesan agricultur,sei ita lakohi tau prioridade ba agricultura entaun povo labele hetan reindemento nebe diak hodi sustenta sira nia moris, no ita tinan-tinan sempre importa sasan mai hosi liur. Partido coaligacão sei tau prioridade ba agricultor a’as liu de que infrstrutura. | 13 Tinan-tinan, Timór-Leste importa ai han husi rai-li’ur, polítika ne’e hamate abilidade atu kuda ai han no hamenus produsaun. Polítika saida mak ita-boot sira nia partidu sei halo atu hamenus importasaun no maximiza produsaun lokál? | Ita seidauk bele hapara importasaun tanba ita nia produsaun doméstiku seidauk nato’on hodi fornese ba povu TL tanba ne’e ita kontinua importa nesesidade báziku sira, ita iha orsamentu nato’on no natar barak ne’ebé sei abandona maibé ita seidauk prioritiza asuntu agrikultura ba dezenvolvimentu TL nia. | PTD nia planu sei hanorin sidadaun hotu-hotu atu kuda aihan ho promove ita nia produktu lokál nune ba ema estrangiero no sira bele sosa. | Politika hamenus importasaun ho hasae produsaun agrikola nebe integradu atu atinje consume rai laran. ho programa no aktividade agrikultura diversifikasaun. | Objectivu prinsipal politika desenvolvimenti ho emfasis ba agricultura no pescas mak ida nee duni: atu aumenta seguransa ai-han liu aumenta produsaun agricultura nasional. Hare fila fali politika iha pergunta 1 iha leten. | Politika PARENTIL maximiza produtu lokal mak ne’e; 1 Hatene an nu’udar ema Timor oan dunik. 2 Respeita simu an no rekonese an nu’udar povu maubere, terus na’in ba rai rasik. 3 Hadomi an, hadomi rai hadomi lei ukun uma lisan, hadomi natureza, hadomi no hakraik an simu ema seluk. 4 Buka hatene an no hadomi produtu rasik. 5 Badinas halo no bali nafatin produtu lokal. 6 Badinas haklaken no habelar valores produtu lokal Timór nian ba ema rai seluk, atu seluk mós hatene hadomi uja ita nia nasaun. | Importasaun mai nafatin maibé ita tenke hasa’e produsaun lokál nune’e iha tinan 15 no 20 mai ita sei la sosa ona sasán sira husi li’ur tanba ita nia produsaun sufisiente no iha kualidade di’ak la uza kímika hanesan Fidel Castro uza iha Cuba ne’ebé sasán sira mai husi li’ur povu la hola tanba ema hotu uza produtu sira nia. | Iha realidade, Timor-Leste nia luan ne’e ki’ik teb-tebes, no area nebe adequadu ba produsaun agriculca mos limitadu tebes (NDP: 1.065 km2 = 106,500.00 Ha), maibe no numeru populasaun sei aumenta ba be-beik (cencus 2010: 2,41% kada tinan). Atu bele hetan siguranca alimentar no hamenus dependencia husi importasaun husi rai liur no maximiza produsaun local, Partidu UNDERTIM sei promove: 1). Dezenvolviemento irigasaun ba extensaun area de producao, inklui desenvolve sistema irigasaun nebe adekuadu, baragen (dam), no introdus tekniko kuileta be ba agricultor no zona ekologia iha kategoria nebe diferente, promove utilizasaun sistem irigasaun nebe iha ho eficiente, rehabilita infrastrutura irigisaun nebe sei viable, no promove reforma agraria atu garante ema hotu iha asesu egual ba rai nebe iha irigasaun; mane, feto no dificientes. 2). Hasae financiamentu ba agricula, inklui fornese subsidiu nebe selektivu ba seitor agricula liu-liu halao procuremento inputs hanesan fini nebe diak, no initia asuransia ba atividade agricula 3). Sustentabilidade gestao ba rai, we, florestal no meio-ambientel, 4). Mekanizasaun ba aktividade agricola; inklui colabora ho seitor privadu atu bele dezenvolve capacidade pesoal no compania atu produs no monta makina agrucultura nebe apropriadu, sasan seluk tan iha rai laran; uja tracao animal liu husi estabelesimentu centru tracao animal; facilita estabelesementu centru servisu de mekanizasaun, dezenvolve capacidade humano iha area halo gestao, operasaun, manutensaun ba makina agricula iha seitor publico no privadu. 5). Hadiak asesu ba servisu extensionista; inklui hadiak alocasaun rekursu ba distritu atu bele fornece servisu extensaun ho eficienti no efectivu iha custo no promove escola agricola iha terenu. 6). Hadiak sistema gestau post kuileta; inklui promove industria prosesamentu agro nebe produz sasan ho qualidade diak, dezenvolve standar ida nebe bele compete ho sasan importasaun e’ halo advocasia ba standard ne’e, promove selecao produtu iha tereinu, prosesamentu, atu aumenta valor produtu (value added) 7). Dezenvolvimiento merkadu domestico, inklui fo coragem ba parseira entre seitor privadu ho governo distritu atu atu dezenvolve negocio local no merkadu regional, hadiak infrastrutura merkadu no no condisaun saniamento. 8). Dezenvolvimiento produtus special ba merkadu internasional, iklui produtus hanesan kafe, cacao, fore mungu, no seluk-seluk tan. 9). Halo advocasia atu hadiak infrastrutura rural (transporte, komunikasaun, eletricidade), no kria regulasaun ida nebe apropria atu bele kria ambiente ida nebe que diak par seitor privadu bele halo investimentu, no participa iha fornecimentus servisus, inklui mos extensaun. | Coligação PLPA/PDRT iha plano fundamental atu redus importasaun hosi rai liur, tamba Coligação iha prioridade makas ba agricultur,atu nune’e produtu local bele hetan rendimento ne’ebe diak hodi sustenta vida moris povo no nasaun. Tamba agricultur fo benefisiu povo nia moris katak saude saudavel, educasaun lao ho diak, economia basico lao ho estabil, infrestrutura susexo, no dezenvolvimento kompleto nasaun timor-leste forte ohin aban no ba futuro oin mai. |
|