La’o Hamutuk

Bulletin  |  Surat Popular  |  Radio Igualdade  |  Topic index  |  Reports  |  Updates
Reference  |   Presentations  |  Mission Statement  |  LH Blog  |  Search  |  Home

Supply Base Suai

Parte hosi Projetu Infrastrutura Petróleu Tasi Mane

3 Maiu 2013.   Atualiza 11 Outubru 2013

Read this page in English.       Kliik ba gráfiku ruma iha pájina ida ne’e atu hare gráfiku ho boot.

Parte xave hosi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste ba 2011-2030 mak projetu Tasi Mane, korredór infrastrutura petróleu iha kosta súl Timor-Leste ne’ebé sei inklui:

  • Suai: area Baze Fornesimentu, area ba atividade industriál sira, vila Nova Suai, aeroportu Suai, fatin hakiak lafaek

  • Betano: komplek refinaria no petrokimika, sidade petróleu (Nova Betano)

  • Beaçu: komplek ba planta LNG, vila Nova Beacu, vila Nova Viqueque, aeroportu Viqueque.

  • Auto-estrada hosi Suai ba Beaçu

Pájina ida ne’e diskute komponente primeiru hosi projetu ne’e – Supply Base Suai – ne’ebé sei jere hosi kompañia mina-rai nasionál Timor-Leste TimorGAP. Pájina ne’e diskute asuntu sira hanesan tuir mai:

Ami sei atualiza no haluan pájina ida ne’e bainhira projetu ne’e la’o no bainhira ami hetan informasaun tan atu permite hodi publika informasaun hirak ne’e.
which includes:

Saida mak Supply Base Suai?


Hosi Avaliasaun Impaktu Ambientál ne’ebé hato’o hosi  WorleyParsons
Projetu xave iha Suai mak atu harii portu (parede hodi tahan laloran (breakwater) no ponte kais), area atu tau sasán kímiku, armazén, eskritóriu, area ba tanke kombustivel, fatin heli atu tun, no futuru parke industrial iha Suku Kamanasa, hanesan hatudu ho kór roxo iha mapa iha liman loos liu. Fronteira iha parte leste muda ona to’o iha mota ninin, total area ne’e iha hektare 1,113. Hanesan hatudu ho mapa ida be ki’ik, besik area ne’e hotu nudár area agrikultura. Ne’e nudár area sagradu ida ba populasaun lokál sira.

Diretór TimorGAP ba Supply Base ne’e, Vicente Lacerda aprezenta vizaun global ba projetu ne’e iha Outubru 2012.

Faze primeiru hosi konstrusaun Baze Fornesimentu, hatudu ho kór azúl klaru iha itens 1-11b iha diagrama iha liman karuk, sei uza de’it fraksaun hosi rai ida ne’e. Maske nune’e, TimorGAP planeia atu halo lutu hale’u area tomak no esklui tiha uzu lokál nian, dala ruma ida ne’e sei halo iha tinan 2013 nia rohan.


Mapa ne’e dala barak tau iha aprezentasaun ofisiál sira.
 
Hosi aprezentasaun sira Governu nian iha eventu lubuk dezde 2010 to’o ohin loron. Aeroportu muda ona no komponente ba portu iha Suai Loro kansela ona.

Mapa ida ne’e, hosi Avaliasaun Impaktu Ambientál, hatudu uzu rai iha distritu Covalima. Area Baze Fornesimentu, trasu ho kór mean, hateten nudár area urbanu la rai ne’ebé uza ba agrikultura hodi kuda ai han.


Mapa ne’e hosi Portal Rezultadu Governu hodi hatudu planeamentu ba uzu rai iha area Supply Base Suai, dadus ne’e tuan ona.
Governu distribui ona pamfletu ida ne’e (pájina oin iha liman karuk, no pájina kotuk iha liman loos) ba komunidade Suai no sira seluk dezde 2011.

Kliik iha ne’e atu hetan tradusaun pamfletu nian ba Ingles. Ka kliik imajen ruma atu hare ho boot liu.


Nova Suai hosi Portal Rezultadu Governu, Abríl 2013


Nova Suai hosi Avaliasaun Impaktu Ambientál (AIA)

Aleinde ba Supply Base ida ne’e rasik, komponente Covalima ba projetu Tasi Mane nian sei inklui atu haluan aeroportu Suai, “Nova Suai” ho hektare 208 ba sidade foun atu harii uma ba traballadór sira, no projetu ketak ida ba auto-estrada ne’ebé sei liga ba Beacu ho naruk 150 km. Prosesu tenderizasaun ba parte primeiru auto-estrada (Suai-Zumalai) hahú ona iha médiu Abríl 2013.

Fou-foun liu, projetu ne’e inklui projetu multi-funsaun ba portu tasi nian ne’ebé atu harii iha Suai Loro, maibé projetu ida ne’e hapara tanba projetu ida ne’e sei kompete ho portu foun ne’ebé atu harii nudár parte hosi Supply Base Suai. Maske portu Kamanasa sei fó prioridade liu ba ró sira ne’ebé iha relasaun ho petróleu, maibé portu ne’e iha kapasidade rezerva nato’on atu mós serve nudár terminal ba ró kargo nian.


Aeroporto Suai hosi Portal Rezultadu Governu, Abríl 2013


Suai Airport hosi Avaliasaun Impaktu Ambientál (AIA)


Hose aprezentasaun ida ne’ebé hato’o hosi TimorGAP ba Ekipa Interministeriál no konsultasaun públiku iha 25 Outubru 2012


Halo detallu ba parte klaran hosi diagram iha leten, hodi hatudu status ohin loron nian hosi Supply Base iha síkulu projetu nia laran

Istória no status projetu

Supply Base Suai nudár parte hosi vizaun públiku Governu nian dezde iha inísiu 2008, bainhira Sekretária Estadu Rekursu Naturais (SERN) inklui image iha liman loos iha sira nia planu anuál.

Iha Outubru 2010, Primeiru Ministru Xanana Gusmão vizita baze lojistiku tasi ibun nian ida iha Lamongan Java Leste, fatin ba projetu prinsipál kampaña privadu ida iha Singapura, Eastlog Holdings Pte Ltd. Fulan rua hafoin ne’e, Timor-Leste fó kontratu tokon $3.4 ba Eastlog atu halo estudu viabilidade no dezeñu preliminár (Front-End Engineering Design - FEED) ba Supply Base Suai.

Hafoin analiza relatóriu Eastlog, Konsellu Ministru deside iha Setembru 2011 atu hala'o projetu, atu kompleta atividade hanesan hatudu iha liña primeiru iha pasu servisu iha liman los.

Identifikasaun no negosiasaun ba rai na’in hahú la’o ona hafoin ne’e, no mós ezbosu Avaliasaun Impaktu Ambientál (hare iha okos). Governu fó tan kontratu segundu ba Eastlog atu jere konstrusaun Baze Fornesimentu, no tender ida ba konstrusaun hare ba atu durante semester segundu 2013.

Iha Novembru 2012, Diretór TimorGAP ba projetu Supply Base Suai, Vicente Lacerda, fó aprezentasaun iha televizaun durante konferénsia nasionál ida hodi esplika status projetu nian.


Aprezentasaun hosi diretór projetu Supply Base Suai iha konferénsia nasionál iha 13 Novembru 2012

Livru 2 hosi proposta Orsamentu Jerál Estadu 2013 sumariza Planu Asaun Anuál ba kada ajénsia estadu. Iha fin 2012, Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais no TimorGAP planeia atu tuir realizasaun ba komponente Suai nian hosi Projetu Tasi Mane durante 2013:

  • Supply Base Suai: tender kompletu ona, no 30% konstrusaun kompletu ona iha 2013 nia rohan.
  • Aeroportu Suai: tender kompletu ona, rai na’in sira hetan ona kompensasaun, no 15% konstrusaun kompletu ona iha 2013 nia rohan.
  • Fatin hakiak Lafaek iha Suai: dezeñu kompletu ona.
  • Vila Nova Suai: dezeñu detallu nian diskute ho parseiru sira.
  • Zona Espesiál ba Indústria: aspetu legal nian kompletu nian, estudu inisiál, halo diskusaun ho parseiru sira.

Iha 8 Abríl 2013, Mr. Lacerda hateten ba La’o Hamutuk katak identifikasaun, konsultasaun no negosiasaun ba rai nian esensialmente hotu ona. Hafoin semana ida, Governu asina akordu ida ho lider komunitária sira (hare iha okos).

Maske, tenderizasaun atu hili kompañia ida hodi halo enjeneiru, aprovizionamentu no konstrusaun ba Supply Base nian hatarde hosi Sekretáriadu ba Projetu Maiór sira no Tribunal das Kontas, ne’ebé halo revista detallu ba dokumentu tender no prosesu atu asegura katak dokumentu sira ne’e tuir duni Lei Timor-Leste no pratika di’ak internasionál nian. Hanesan konsekuénsia, tender no pasu tuir mai nian iha projetu ne’e (kaixa tolu kinur ikus iha diagrama leten iha liman loos) dala ruma sei hatarde tan ba fulan neen ka liu.

Nia orsamentu – kustu hadalas ba dala sanulu resin haat molok hahú konstrusaun.

Submisaun La’o Hamutuk ba Parlamentu iha Dezembru 2010 bolu projetu Tasi Mane “hanesan pasu inísiu ba gastu boot iha futuru.”

Orsamentu ida ne’e ba de’it pagamentu inisiál, uluk liu uza ba dezeñu no estudu. Hanesan projetu multi annual sira seluk iha Fundu Infrastrutura, laiha informasaun ne’ebé hato’o kona-ba kustu total husi projetu sira ne’e, inklui konstrusaun, operasaun no manutensaun, ne’ebé sei gasta tan dolar tokon ba tokon.

Tuir fali mai, dokumentu ne’e mós la hateten sai kona-ba servisu hira mak projetu ida ne’e sei fó ba traballadór Timor oan sira, rai agrikultura no area peska hira mak sei foti ba projetu ida ne’e, ema na’in hira mak sei hetan eviksaun, ka rendimentu hira mak projetu ida ne’e sei fó estadu. Ami komprende katak dezeñu ne’ebé detailadu sei presiza atu fó projeksaun ne’ebé klaru ba figura sira ne’e, maibé estimasaun preliminaria esensiál atu deside saida mak sira tenke halo. Karik Parlamentu la simu informasaun sira ne’ebé kredivel no bele asesu ba, ami husu atu ba ita boot sira atu labele fó Check Mamuk” ba projetu ida ne’ebé ikus mai labele uza no laiha benefísiu. Maibé, karik projetu sira ne’e hein hela atu halo osan, investidór sira sei implementa projetu sira ne’e ona.

Governu dala barak diskute kona-ba presiza atu muda Timor-Leste nia ekonomia, inklui rendimentu estadu, hodi sees an husi dependénsia ida ne’ebé maka’as ba mina-rai no gas. Projetu “Tasi Mane”, atu oinsá mós, nafatin iha setór mina-rai no gas, no sei sai la vale bainhira ita nia rezerva petróleu ne’ebé limitadu ne’e uza hotu ona iha tinan 15-40. Tan ne’e di’ak liu tan ba Timor-Leste nia futuru kreximentu ekonomia ba projetu infrastrutura barak, espesialmente ba sira ne’ebé selu ho osan povu nian, hodi fó benefísiu direitu ba ita nia populasaun duke fó servisu ba kompañia mina-rai internasionál sira ne’ebé sei iha ne’e ba dékada balun de’it.

Susar atu hetan informasaun kona-ba osan hira mak Timor-Leste sei gasta atu harii Supply Base Suai ne’e, maibé iha informasaun uitoan mak publika ona iha orsamentu estadu anuál. Durante tinan rua ho balu ikus ne’e, Supply Base Suai nia kustu sa’e maka’as hosi tokon $52 ba tokon $719. Ukun na’in sira ne’ebé aprova kustu projetu nian ho ki’ik tenke konsidera karik montante ne’ebé sira aprova ne’e sei nafatin razoavel, tanba kustu ida ne’e bele sa’e maka’as liu tan iha future.

OJE 2011, ne’ebé aprova iha 2010 nia rohan, mak primeira-vez governu inklui dotasaun signifikante ba Projetu Tasi Mane no Supply Base Suai, autoriza ba despeza ba Portu, Aeroportu no Supply Base Suai hosi Fundu Infrastrutura. Iha tempu ne’ebá, Governu husu (no Parlamentu aprova) tokon $31 atu gasta ba projetu Tasi Mane durante 2011, nudár parte hosi tokon $276 ne’ebé atu gasta entre 2011 no 2015.

Ba Supply Base Suai, OJE 2011 aloka total tokon $51.1 durante 2011-2015 (tokon $12 hosi ne’e sei gasta iha 2011) no liu tokon $12 atu reabilita aeroportu Suai (tokon $6.5 gasta iha 2011). OJE ne’e mós aloka tokon $90 iha 2012-2014 ba Portu Multi-Funsaun iha Suai Loro, maibé projetu ne’e ikus mai kansela tiha.

Liña orsamentál ba komponente seluk Tasi Mane – inklui planeamentu, estudu impaktu ambientál, no auto-estrada Suai-Beaçu – parsialmente atu suporta Baze Fornesimentu. Iha OJE 2011, total orsamentu ba projetu sira ne’e menus tokon $3. Projetu sira ne’e la diskute iha ne’e, tanba ami la hatene hira atu atribui ba Baze Fornesimentu.

Kompañia Singapura nian Eastlog hetan kontratu iha 2010 nia rohan atu halo "Estudu Viabilidade Komersiál no Finansial, Dezeñu Detallu ho Enjeheiru kompletu" ba Baze Fornesimentu Suai. Ami seidauk hare sira nia estudu, ne’ebé sira hatama ona iha médiu 2011.

Iha 2011 nia rohan, Governu gasta tokon $1.75 ba Supply Base Suai no la gastu buat ida ba portu no aeroportu. Tuir Fundu Infrastrutura nia regulamentu, osan sira ne’ebé la gasta hotu automatikamente bele uza ba tinan tuir mai.


Halo detallu ba aprezentasaun ida iha Outubru 2012, hatudu situasaun daudauk hosi Supply Base iha síkulu projetu nian no indika kustu ne’ebé la serteza iha 10%.

Iha 2 Setembru 2011, Konsellu Ministru aprova Rezolusaun 26/2011 (iha liman karuk), ne’ebé hateten katak kustu estimasaun atu hatudu faze primeiru hosi Supply Base Suai sei be entre tokon $273 no tokon $347. Figura ida ne’e. maizumenus dala neen boot liu kompara ho kustu estimasaun iha OJE 2011, nudár baze ba Konsellu Ministru bainhira halo “Desizaun Final” atu lori projetu ne’e la’o hakat ba oin.

Iha Marsu 2012, WorleyParsons hatama ezbosu AIA ne’ebé hateten katak kustu ba fase tolu tomak nian atu harii Baze Fornesimentu Suai, aeroportu Suai no Nova Suai sei ba tokon $150 to’o tinan 2030, dala ruma ne’e bazeia ba estudu Eastlog nian. Maske nune’e, AIA final depois fulan rua, TimorGAP halo koresaun ba númeru ida ne’e no tau tokon $350, lahó espesifika faze ida ne’ebé no mós tempu hirak mak uza atu implementa projetu.

Tuir diagrama iha liman los, aprezentasaun ida hosi TimorGAP iha Outubru 2012, kustu la serteza iha pontu ida ne’e iha síkulu projetu nian – hafoin Front-End Engineering Design (FEED) – menus 10%.

OJE 2012 ne’ebé aprova iha 2011 nia rohan iha dotasaun tokon $322 ba Supply Base Suai durante tinan lima oin mai, tokon $100 hosi montante ne’e gasta durante 2012.

Klaru ona katak tokon $163.8 ne’ebé aloka ba Tasi Mane iha 2012 la gasta duni iha tinan ne’ebá molok Governu proposta retifikasaun ba OJE 2012 iha Setembru. Tanba ne’e, bainhira iha hanoin atu selu pensaun ba veteranu sira no despeza foun sira seluk, Governu empresta tokon $30 hosi Fundu Infrastrutura ne’ebé kabe ba Supply Base Suai (no tokon $20 seluk hosi auto-estrada kosta súl), ho kondisaun katak osan sira ne’e selu fali iha OJE 2013. Nune’e kustu total iha projetu ne’e la hetan mudansa.

Despeza kapitál ba Supply Base Suai ne’ebé ezekuta durante 2012 mai tokon $11, no tokon ida tan mak gasta ona ba aeroportu. Maske halo retifikasaun orsamentál, maibé iha de’it 14% hosi gastu Governu antisipa fulan rua antes tinan remata.

Iha Outubru 2011, La'o Hamutuk aviza Parlamentu:

Baze fornesimentu nudár subsidia subar ida ba kompañia mina-rai nasionál foun Timór-Leste nian, TimorGAP, E.P., ne’ebé mós simu tokon $2 husi fundu estadu nian tin-tinan, hakoi tiha iha orsamentu ba SERN. Iha Setembru, Konsellu Ministru hili kompañia Singapura nian ida, Eastlog Holdings PTE atu halo konstrusaun direta ba baze fornesimentu, no ne’e sei sai propriedade ba TimorGAP bainhira harii ona. Ami hanoin katak Parlamentu sei halo avaliasaun ho kuidadu ba kustu no benefísiu husi “investimentu” ida ne’e molok aprova gastu boot ne’ebé ba da uluk liu sei ajuda ema sira husi Singapura. TimorGAP ne’e estabelese sein input ruma ka autorizasaun husi Parlamentu, no laiha obrigasaun legal atu halo relatóriu ba Parlamentu ka públiku. Molok aprova atu aumenta tan osan ba TimorGAP ka Baze Fornesimentu Suai, Parlamentu tenke husu atu fó planu bisnis nian, analiza finansial, no relatóriu regular kona-ba oinsá sira ne’e uza povu nian osan..

La'o Hamutuk's nia preokupasaun iha liman loos hetan suporta hosi Komisaun C Parlamentu:

A evolução das despesas previstas no projeto “Tasi Mane” para 2012 é a que gera maior preocupação de entre todos os projectos de capital. Este projeto tem vindo a sofrer diversos contratempos, desde logo porque o OGE 2012 rectificativo lhe retirou 50 milhões de dólares com a condição de serem restituídos em 2013, mas tal não foi programado pelo Governo. Ainda assim, dos 123,038 milhões de dólares que permaneceram no projeto, apenas 17,5% das verbas tiveram execução (21,586 milhões de dólares). Porque razão se atribue em 2013 ao Projeto “Tasi Mane” 139,402 milhões de dólares? À primeira vista parece não ser previsível a sua total execução.

Iha Dezembru 2012, Governu proposta OJE 2013 ba Parlamentu. Kustu projetu Supply Base Suai entre 2011-2017 duplu fali, hodi sa’e ba tokon $719, ho osan adisionál tokon $62 hodi gasta ba Aeroportu Suai. Total despeza ba projetu Tasi Mane ne’ebé lista ona ohin liu biliaun ida -- tokon $1,353.

Maske prosesu Parlamentár nian atu aprova OJE 2013 hamenus tokon $150 hosi total Fundu Infrastrutura ne’ebé Governu propoin, maibé dotasaun ba Tasi Mane la hetan alterasaun. Dotasaun ne’e inklui tokon $101 ne’ebé la gasta iha tinan 2012 no tokon $38 ne’ebé aumenta iha 2013, nune’e total dotasaun iha 2013 mak $139,402,000. Debates ba OJE 2013 ne’e taka ba públiku, maibé Deputadu sira hateten ba ami katak sira la book Tasi Mane atu hatudu hodi unifiika frente ida ba Governu Australia kona-ba Timor-Leste nia hakarak atu lori kadoras Greater Sunrise nian mai iha ne’e.

Gráfiku iha liman loos hatudu oinsá OJE ne’ebé aprova hosi Parlamentu aloka fundu ba Supply Base Suai, portu no aeroportu. Liña mean, reprezenta OJE 2013 ne’ebé Parlamentu aprova iha Fevreiru 2013, kontinua sa’e to’o 2017, tinan ikus ba númeru sira ne’e iha. TimorGAP hateten ba La’o Hamutuk katak Ministériu Finansa halo estimasaun hira mak sei gasta kada tinan hafoin 2013, no TimorGAP lakohi atu konfirma ka fornese kustu total ba Supply Base Suai nian.

La'o Hamutuk espresa nia skeptisimu iha Janeiru 2013:

Frankamente, ami la fiar nivel as hosi retornu ne’ebé deklara hela hosi projetu Tasi Mane. Molok aloka fundu adisionál ba Tasi Mane, Parlamentu tenke ezije kustu total projetu nian no projesaun ba retornu, nivel retornu ne’ebé ita ekspeta, (ho asumsaun, dadus no kalkulasaun hahú hosi númeru ki’ik), kalkula benefísiu no “spinoff” ekonómiku no sosiál ne’ebé lojikamente ekspeta, no informasaun konkretu projetu nian seluk, inklui saida mak akontese karik kadoras Sunrise ba Beaçu tarde ka la mai duni. Oinsá tan ita-boot sira bele deside ida ne’e atu ba investimentu ne’ebé seguru ba futuru Timor-Leste ka atu hanesan prezente multi-biliaun dollar ida hosi povu Timor-Leste ba kontraktor no kompañia mina-rai internasionál?

Livru 6 OJE 2013 hatudu dotasaun tuir mai ba Projetu Tasi Mane hosi Fundu Infrastrutura, ne’ebé aprova hosi Parlamentu. Bainhira Ministériu Finansa publika livru OJE final iha Abríl 2013, sira muda planu 2014-2017 hafoin OJE hetan aprovasaun, hanesan hatudu iha italic mean iha tabela ne’e. Iha despeza balu hosi Tasi Mane no Supply Base Suai nian antisipa hela antes ba 2014-2017 no adia ba 2018 no tinan sira tuir mai, nune’e la hatudu iha livru OJE. Ita la hatene karik total kustu projetu nian muda, maibé gráfiku iha leten no okos ne’e bazeia ba saida mak Parlamentu aprova iha inísiu 2013.

Projetu Tasi Mane

Gasta iha 2011

OJE 2012
hafoin
retificasaun

Despeza estimadu iha 2012


OJE 2013 final

2014

2015

2016

2017

Total
2013-2017

 

2018 no depois

Estudu Ambientál (SOB) atu dezenvolve infrastrutura iha kosta súl
[kontratu tokon $1.1 ajudika iha November 2011 ba
WorleyParsons]

 

2.9

1.4

1.4

    

1.4

 

Dezeñu, konstrusaun no supervizaun atu dezenvolve infrastrutura iha kosta súl (reabilitasaun ba aeroportu Suai)
[kontratu ba d
ezeñu ho kustu tokon $0.9 ba Jurutera Perunding Zaaba Sdn Bhd iha Janeiru 2012]
Te
nder ida ba konstrusaun hala’o ona iha inísiu 2013, inklui enkontru pre-tender nian
.]

1.8

5.0

0.9

14.1

20.0

20.0

7.5

 

61.6

 

Dezeñu, konstrusaun no supervizaun atu dezenvolve infrastrutura iha kosta súl iha Suai (Baze Fornesimentu)

 

77.2

10.7

84.0

100.0
75.0

149.4
100.0

173.0
150.0

200.0
200.0

706.4
609.0

barak liu tan

Parte seluk hosi Projetu Tasi Mane mós inklui iha OJE:         

Survey detallu ba jeotekniku no marina ba planta petrokimika Betano

 

5.0

2.5

3.6

5.0

   

8.6

 

Dezeñu no konstrui planta refinaria no petrokimika (la’ós iha OJE nia laran, PTT hosi Tailándia dala ruma kobre kustu balu iha investimentu ne’e)

 

0

0

0

?

?

?

?

billions

liu tan

Konstrusaun no supervizaun detallu ba estrada no ponte (Auto-estrada Suai-Betano-Beaçu)
[
Loke konkursu iha Abríl 2013]

1.0

25.6

 

34.0

50.0
25.0

100.0
30.0

150.0
35.0

200.0
40.0

534.0
164.0

barak liu tan

Empréstimu antisipada ba auto-estrada, Faze I

     28.0
5.0
30.0
10.0
50.0
15.0
108.0
30.0

barak liu tan

Survey lokál detallu atu dezenvolve infrastrutura iha kosta súl iha Beaçu

5.0

0.5

0.5

     

-

 

Konstrusaun no supervisaun atu dezenvolve infrastrutura iha kosta súl iha Beaçu

0.6

3.7

3.5

1.2

8.0

   

9.2

 

Analiza ba rute kadoras atu dezenvolve infrastrutura iha kosta súl
[Kontratu
ajudika iha Janeiru 2012 ba JP Kenny Indonesia]

0.4

3.1

2.0

1.1

1.0

   

2.1

 

Dezeñu no konstrusaun planta LNG Beaçu no kadoras (la inklui iha OJE, dala ruma kompañia mina-rai sira selu kustu balu hosi investimentu ne’e.)

 

0

0

0

?

?

?

?

billions

liu tan

Total (inklui empréstimu)

8.7

123.0

21.6

139.4

184.0+
134.0+

297.4+
155.0+

360.5+
202.5+

450.0+
255.0+

1,431.3+
855.9+

barak liu tan

Numeru sira iha italics mean mak alterasaun ne'ebe Ministeriu Finansa hafoin promulgasaun OJE 2013.

Durante periodu 2013-2017 Governu ekspeta atu gasta liu tan biliaun $1.3 hosi Fundu Infrastrutura ba Tasi Mane, besik 1/3 hosi despeza tomak Fundu Infrastrutura nian, no besik dala-rua hanesan ho biliaun $0.7 ne’ebé estimadu iha OJE tinan kotuk. Tokon $781 ne’ebé aloka ba Supply Base Suai ne’e liu dala lima ho despeza infrastrutura nasaun nian tomak ba agrikultura, edukasaun, ka bee mós no sanitasaun.

Gráfiku sira ne’e bazeia ba informasaun ne’ebé fó ba Parlamentu bainhira halo aprovasaun OJE, la refleta alterasaun husi Ministériu Finansa.

Avaliasaun ba Impaktu Ambientál (AIA)

Iha 25 Agostu 2011, Komisaun Nasionál Aprovizionamentu loke konkursu atu halo Avaliasaun ba Impaktu Ambientál (AIA) no dezenvolve Planu Jestaun Ambientál ba komponente sanulu resin ida hosi projetu Tasi Mane (atu hetan detallu liu no dokumentu sira liga iha ne’e). Iha loron 17 Novembru sira ajudika kontratu $1,075,370 ba kompañia enjeheiru Australia nian WorleyParsons.

Maske SERN husu WorleyParsons atu prepara AIA ba projetu Tasi Mane tomak, SERN la fo informasaun nato’on kona-ba kada projetu nian ba WorleyParsons, nune'e sira foka liu ba Supply Base Suai, inklui parede atu tahan laloran no ponte kais, portu, area ba industria, vila Nova Suai, aeroportu no fatin hakiak lafaek. AIA ba Betano no Beaçu no Planu Jestaun Ambientál SSB ne’ebé sira haruka ne’e sei Estratéjiku; katak, sira la inklui informasaun ka rekomendasaun sira ne’ebé espesífiku kona-ba projetu nian ho detallu, no la sufisiente atu aplika ba lisensa ambientál ida.

Iha Marsu 2012, WorleyParsons aprezenta ezbosu relatóriu ida (Ingles, 8 MB), no mós ezbosu ba Planu Jestaun Ambientál no relatóriu téknika kona-ba Ambientál Marina (Ingles, 2MB) no Flora no Fauna iha rai maran (Ingles, 5MB) ba TimorGAP no Sekretáriadu Estadu Rekursu Naturais, ne’ebé haruka ne’e ba Sekretáriadu Estadu Meiu Ambiente (SEMA) semana balu tuir mai.

Hafoin simu klarifikasaun no informasaun adisionál hosi TimorGAP, WorleyParsons finaliza sira nia Avaliasaun Impaktu Ambientál (AIA) ho pájina 750 ba Supply Base Suai iha Maiu 2012 (sumáriu ezekutivu, 3 MB Ingles) no Deklarasaun Impaktu Ambientál Estratéjiku ho pájina 1190 ba refinaria Betano no planta LNG Beaçu (sumáriu ezekutivu, 4MB – hare iha okos atu hetan dokumentu kompletu) iha fulan Junu, ne’ebé TimorGAP haruka ba Sekretáriadu Estadu Meiu-Ambiente (SEMA). AIA ba SSB iha volume tolu, hotu iha Ingles:

  1. Parte A (14 MB, inklui sumáriu ezekutivu, introdusaun, kontextu projetu no regulamentu, konsultasaun, klimátika, uzu rai, tipográfia, jeolojia, anin, lian, bee no ekolojia marina)

  2. Parte B (6 MB, inklui valór sosiál no ekonómiku, transportasaun rai, jestaun ba fo’er, enkuadramentu jestaun ambientál, konkluzaun no rekomendasaun)

  3. Anexu (8 MB, inklui Relatóriu Téknika ba Flora no Fauna iha Rai-maran, Relatóriu Téknika ba Ekolojia marina no Peska, no Planu Jestaun Ambientál Estratéjiku Projetu Tasi Mane)

Tuir Dekretu-Lei 5/2011 kona-ba Lisensiamentu Ambientál, aplika ba lisensa ambientál hahú hosi prosesu Avaliasaun Téknika nian ho loron 50, inklui loron 24 ba konsultasaun públiku. Diagrama iha liman loos ne’e WorleyParsons nia hare ba prosesu ida ne’e. SEMA hateten katak diagrama ne’e la loos hotu. Maske nune’e, bainhira SEMA sente katak dokumentu sira ne’e la kompletu, seidauk hahú konsultasaun públiku, no SEMA, MPRM no TimorGAP kontinua atu husu no hatán ba malu.

AIA “Final” esplika katak iha limitasaun ba tempu, informasaun no detallu projetu nian se iha duvida (LH aumenta komentáriu ho bold) “Espesialista estudu nian informa katak estudu ne’e la’o iha tempu badak nia laran, iha kazu lubuk mak lahó benefísiu hosi informasaun istória ka informasaun báziku ne’ebé presiza tau iha kontextu observasaun ne’ebé halo durante ba terrenu no bainhira hakerek. Aleinde ne’e, nivel dezeñu detallu enjineriu nian ne’ebé iha bele karakteriza hanesan preliminaria. Konsidera nudár koletivu, konkluzaun ne’ebé bele hakerek iha relatóriu ne’e tenke hare ho kuidadu tanba laiha duvida boot, ho benefísiu hosi informasaun dezeñu enjineria adisionál no dadus sientífiku, informasaun ne’ebé hato’o no rekomendasaun sira ne’ebé iha hela relatóriu ne’e besik serteza sei hetan mudansa. .... Karik Governu Timor-Leste hakarak atu redús nivel risku ohin loron ne’ebé assosiadu ho montante no ambitu informasaun atu informa desizaun katak bele ka lae projetu ne’e la'o ba oin, ami rekomenda atu halo tan servisu lubuk tan iha futuru."

AIA inklui “Planu Jestaun Ambientál Estratéjiku "ba Supply Base ne’ebé laiha informasaun espesífiku no la sufisiente hodi aplika ba lisensa ambientál ida. AIA hateten “Planu Jestaun Ambientál (EMP) ruma presiza atu hatama ho Deklarasaun Impaktu Ambientál (EIS) atu suporta aplikasaun ba lisensiamentu ambientál ida ... bainhira laiha deskrisaun projetu ho detallu, Planu Jestaun Ambientál Estratéjiku (dokumentu ida ne’e) prepara hela ... [ne’ebé] ikus mai forma baze ba EMP mandatoriu molok halo konstrusaun no operasaun ba projetu. EMP ne’ebé detallu sei sai espesífiku ba fatin no atividade no sei elabora servisu espesífiku ne’ebé tenke implementa hosi staff no kontraktor projetu nian.”

Jestór projetu Supply Base Suai iha TimorGAP rekoñese valór protesaun ambientál nian, maibé nia hateten ba La’o Hamutuk katak Supply Base Suai, nudár projetu ba interese nasionál nian, tenke hetan lisensa ambientál ida molok hahú konstrusaun, ne’ebé provavelmente sei halo dala ruma iha 2014. Karik SEMA la fó lisensa iha tempu ne’ebá, TimorGAP sei koko atu altera Dekretu-Lei ka buka dalan seluk atu asegura katak burokrasia ka téknikal legal nian labele adia oráriu projetu nian.

Prosesu Kontratu

To’o ohin loron, besik osan hotu ne’ebé gasta ba projetu ida ne’e ba tiha ona kompañia sira hosi rai li’ur, susar atu fó oportunidade servisu ba ema rai-na’in ka ba ekonomia lokál. Kontratu boot liu to’o ohin loron mak ho intermediáriu lokál ba kompañia internasionál, barak liu mak asina iha semana ikus tinan orsamentu 2010 nian. Kontratu sira ne’ebé lista iha okos mai hosi Governu nia Portal Aprovizionamentu ne’ebé iha relasaun ho Supply Base Suai, barak mak seidauk lista. Maske iha kontratu rua ne’ebé lista ne’e ba kompañia Singapura ida Eastlog Holding PTE, maibé loloos ne’e kontratu ida de’it ho valor tokon $3.4 atu hala’o estudu viabilidade no front-end engineering design (FEED) ba Supply Base Suai.

Data asina kontratu

Naran fornesidor

Dokumentu Aprovizionamentu (tuir ligasaun sira atu hetan detaillu husi Portal)

Montante

21-Maiu-2010

TOKE OIL & GAS SA

Offshore Ground Investigation and Bathymetric Survey Services in Three (3) Inshore Areas at Suai and Beaçu

$1,299,141

19-Nov-2010

TOKE OIL & GAS SA

Contract No.: STA-SERN-001/2010 Provision of Metaocean and Ground Investigation Survey nearshore and onshore Timor-Leste

$6,639,517

16-Dez-2010

PT. BEXCELLENT MITRA CEMERLANG

Spatial design planning for southern coast of Timor-Leste (Districts of Suai, Manufahi and Viqueque (No. 005 MPS/MED/SDPSC/XI/2010)

$1,181,065

16-Dez-2010

PT. DSI MAKMUR SEJAHTERA

Spatial Design Planning for Southern Cost of Timor Leste, (Districts of Suai Manufahi and Viqueque) (No. 004/MPS/MED/SDPSC/XI/2010)

$900,000

17-Dez-2010

EASTLOG HOLDING PTE LTD (halo kódigu sala hodi tau Embaixada Timor-Leste iha Xina)

Provision of the Commercial and Financial Feasibility Study, Detail Design with complete Engineering of Suai SUPPLY (No. 007-MPS/SSB/XII/2010)

Hare Resolusaun Governu No. 26/2011 ikus mai hili Eastlog nudár Konsultan Tékniku ba Baze Fornesimentu.

$1,500,000

22-Dez-2010

EASTLOG HOLDING PTE LTD

Provision of the commercial and financial feasibility study, detail design with complete engineering of Suai Supply base (Contract no. 007-MPS/SSB/XII/2010)

$1,900,000

17-Nov-2011WORLEY PARSONS PTE LIMITED Environmental Impact Assessment/study (EIA) Study on Tasi Mane (Consultant for Suai, Betano -Same, and Beaco - Viqueque) (Contract No. RDTL - 12000031)

$1,075,370

 

TOTAL

 

$15,724,655

Iha Dezembru 2010, Timor-Leste ajudika kontratu tokon $3.4 ba Eastlog (iha lista portal nian sira tau hanesan kontratu rua separadu) atu halo estudu ida kona-ba viabilidade komersiál no finansial, dezeñu detallu ho enjineria kompletu ba Supply Base Suai.

Iha 2 Setembru 2011, Konsellu Ministru aprova Rezolusaun 26/2011 (mos iha Ingles), hodi hili kompañia Eastlog nudár konsultan no espesialista atu ezekuta kontratu ida ba “Engineria, Aprovizionamentu no Konstrusaun” ba faze primeiru Supply Base iha Suai, ho estimasaun kustu tokon $273-$347. Eastlog sei hetan pagamentu tokon $6.6, ka 2.5% hosi kustu total ba projetu. Maske rezolusaun ne’e la esplika ho klaru, TimorGAP no entidade sira seluk intrepreta nudár “Desizaun Final” atu lori projetu ne’e ba oin. Segundu kontratu ba Eastlog hala’o ona lahó tenderizasaun públiku no la hatudu iha Governu nia portal aprovizionamentu.

Bainhira projetu ne’e remata tiha, Supply Base fó ba uzu eskluzivu Kompañia Mina-rai Nasionál TimorGAP nian, ne’ebé sei sai na’in ba projetu no TimorGAP ekspeta atu selu maizumenus tokon $8 ba kustu operasaun anuál.

Iha Novembru 2011. WorleyParsons hetan ajudikasaun kontratu ho tokon dolar no Avaliasaun Impaktu Ambientál (hare iha leten).

Iha fin Dezembru 2011, Komisaun Nasionál ba Aprovizionamentu halo hela tender ba dezeñu engineria detalladu ba reabilitasaun aeroportu Suai, fó sai katak intensaun ida ne’e atu fó kontratu $930,000 ba kompañia Malázia Jurutera Perunding Zaaba Sdn Bhd, maske kontratu ne’e seidauk tau iha portal. Tender seluk tan hala’o ona entre Janeiru-Marsu 2013, inklui enkontru pre-tenderizasaun iha Fevreiru nia rohan, ba konstrusaun ba terminal foun ba pasajeiru, torre kontrola, para fatin ba heli no infrastrutura aeroportu no sistema kontrolu sira seluk, no mós atu haluan tan pista hosi metru 1,050 ba metru 1,500.

TimorGAP, ho suporta hosi Eastlog, uluk planeia atu halo tender ida ba Enjineria, Aprovizionamentu no Konstrusaun (EPC) ba Supply Base Suai durante inísiu 2013. Maske nune’e, Sekretáriadu ba Grande Projetu no Tribunal Rekursu (hala’o hela knar Tribunal das Contas) hare hela dokumentu sira ne’e atu asegura katak prosesu tender no kontratu nian tuir lei no proteje duni interese Timor-Leste nian. Prosesu ne’e lori tempu balu, no tender ne’e adia hela, provavelmente too iha trimestral ikus 2013.

Supply Base Suai sei rekupera investimentu Timor-Leste nian ka lae?

Durante 2012 nia rohan, TimorGAP no Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM), ho suporta dala ruma hosi organizasaun sosiedade sivíl balu, aprezenta ka organiza seminar no konferénsia balu kona-ba projetu Tasi Mane, espesialmente Supply Base Suai. Imajen iha liman loos no liman karuk hosi aprezentasaun ne’ebé Ministru Alfredo Pires halo iha 13 Setembru. Nia esplika katak investimentu iha operasaun petróleu nian ho total biliaun $50-70 ne’ebé planeia iha area triángulu hosi Tasi Timor entre Suai, Broome (Australia Osidentál) no Darwin (Territóriu Norte) no iha ne’ebá iha sidade tolu ne’ebé sei kompeta ho fornesimentu lojistiku ba operasaun sira ne’e.

Iha Janeiru 2013, Komisaun C no D Parlamentu husu Ministru Petróleu kona-ba saida mak retornu ne’ebé Timor-Leste sei ekspeta atu hetan hosi investimentu tokon $700 atu harii Supply Base Suai. Nia hatán katak Bayu-Undan gasta maizumenus tokon $500 kada tinan ba bens no servisu, no Kitan gasta tokon $125. Karik figura sira ne’e loos duni, La’o Hamutuk duvida katak sei iha bisnis potensiál iha Suai atu rekupera investimentu ida ne’e, hanesan kalkulasaun tuir mai.

Estimasaun simples ba ekonómia Supply Base Suai nian

Kalkulasaun ida ne’e halo asumsaun katak Supply Base Suai nia kustu atu harii de’it iha tokon $700, maibé esperiénsia hosi projetu seluk hatudu kustu ne’e loloos duplu dala ida tan. Ami halo asumsaun katak númeru ne’ebé Ministru fó katak tokon $500/tinan ba despeza Bens no Servisu ba Bayu Undan ne’e loos. Ami la inklui servisu adisionál ba tempu badak nian durante faze peskiza, konstrusaun no hafoin projetu hosi atividade iha tasi laran remata (dekomisionamentu), tanba buat ne’e difisil atu sukat, labele halo prediksaun no hare ba sei la halo diferensa ne’ebé signifikante.

Karik metade hosi tokon $500 hosi Bayu Undan gasta kada tinan ne’e ba bens (no nia restu ba servisu), no operasaun Supply Base ho 10% remarkasaun ba bens ne’ebé hakat hosi Suai (nia restu sei ba fabrikante, transportadór no importadór – remarkasaun ne’ebé as sei la kompetitivu), Bayu Undan bele fó tokon $25 kada tinan ba reseita brutu ba supply base ida. Karik 2/3 hosi pagamentu sira ne’e ba taxa, kustu operasionál no personalia, entaun hosi maizumenus tokon $8 kada tinan atu selu investimentu no fó profit.

Supply Base Suai sei hahú operasaun maizumenus 2016, no Bayu-Undan sei maran iha maizumenus 2024 – sei opera durante tinan sia tan hafoin 2016. Karik ami halo asumsaun ida ne’ebé pesimistiku liu katak sei laiha bisnis ba fornesimentu Bayu Undan mak mai Timor-Leste bainhira laiha Supply Base Suai, projetu Bayu-Undan sei kontribui tokon $72 atu rekupera investimentu ba Supply Base Suai. Kitan nia operasaun sei hala’o de’it tinan rua hafoin Supply Base hahú, no daudauk ne’e parte balu fornese hosi Timor-Leste, nune’e nia total kontribuisaun ba retornu investimentu Supply Base Suai menus hosi tokon $4. Tanba ne’e mak presiza tan bisnis boot dala hitu kompara ho kampu rua ne’e atu rekupera de’it kapitál investimentu tokon $700 – no ida ne’e ita seidauk konsidera kompensasaun ba rai, depresiasaun, manutensaun no lukru. Karik kampu ida hanesan ne’e halo operasaun durante tinan 20, ne’e presiza tan maizumenus projetu neen hanesan Bayu Undan atu halo Supply Base Suai ne’e labele lakon osan.

Kompañia mina-rai Australia nian hira mak ne’ebé mak halo operasaun iha territóriu maritima Australia nian mak hakarak tan kustu extra, iha risku, troka moeda, hakat ba fronteira nasaun no hasoru difikuldade administrasaun nian hodi fornese ba sira nia projetu hosi nasaun seluk? Oinsá ita bele hakbesik ba kompañia sira atu bele hasoru presaun hosi fábrika, traballadór no autoridade lokál Australia hodi lori sira nia negósiu ba sira nia rai?

$500m/tinan ÷ 2 (bens) x 10% (markup) = $25m/projetu/tinan.

Dois tersu ba taxa, kustu operasionál no personalia, husik tokon $8/tinan hosi fornese ba Bayu Undan atu selu fali kapitál investimentu, lahó ho lukru.
Ba Kitan, ida tokon $2/tinan.

Bayu Undan sei uza Supply Base Suai ba tinan 9 = tokon $72.
Kitan sei uza Supply Base ba tinan rua = tokon $4.

Investimentu Supply Base Suai; tokon $700 + tokon $400 ba servisu dívida/Net Present Value (NPV) = tokon $1100.

Bele rekupera tokon $76 hosi B-U no Kitan, ba tokon $1024.

Projetu hanesan ne’e mak la’o durante tinan 20 @ tokon $8/tinan = tokon $160.

Nune’e, Supply Base Suai presiza liu projetu neen ho gastu hanesan Bayu Undan atu bele rekupera de'it nia kapitál investimentu nian.

Klaru katak, la’ós de’it retornu finansial mak benefísiu ne’ebé Timor-Leste espera atu hetan hosi projetu ne’e. Pamfletu Governu nian fó promesa katak sei iha servisu direta no indiretu na’in 1400 hosi operasaun projetu ida ne’e. Mayor parte empregu ne’e – dala ruma 1200 – sei ba traballadór Timor oan. Bazeia bá estimasaun iha leten, no bazeia ba asumsaun improvavel katak sei iha projetu liu neen hanesan Bayu-Undan ne’e mak atu fornese ba baze ida ne’e, sei iha maizumenus tokon $25 kada tinan mak gasta ba kustu personalia. Karik traballadór rai li’ur na’in 200 sira nia medida saláriu nian dala tolu kompara ho medida saláriu traballadór Timor oan sira, nune’e sei selu $1160 medida saláriu Timor-oan ba kada fulan, saláriu razoavel ida ba ekonomia Timor-Leste iha tinan 2013 (karik la’ós iha 2033). Karik Supply Base Suai hetan bisnis hosi projetu boot iha de'it rua ba mina-rai no gas, menus metade hosi montante ne’e mak bele selu ba traballador sira.

Ne’e mak valór? Karik tokon $700 ne’ebé Governu planeia atu “investe” ba projetu Supply Base Suai ne’e fahe entre traballadór na’in 1200 durante tinan 25, kada ema sei hetan $1944 kada fulan. Ami la sujere atu halo ida ne’e, maibé atu husu de’it katak lójiku ka lae atu gasta besik dala-rua ho montante ne’e atu kria servisu ida tanba de’it sei selu saláriu.

Servisu 1200 ba ema Timor-oan no 200 ba ema internasionál, ne’ebé hetan saláriu dala tolu boot liu Timor-oan sira.

Kada projetu fó tokon $5/tinan atu uza ba saláriu.

Projetu lima iha kualkér tempu = $25/tinan = $1160/traballadór/fulan.

Maibé tokon $700/tinan 25/traballadór 1200 = $1944/traballadór/fulan.

Supply Base Suai sei gasta dala-rua atu kria servisu sira ne’e kompara ho saláriu total ne’ebé sei selu ba.

Pontu de vista no observasaun iha Komunidade Suai

Gráfiku ida ne’e hosi pamfletu ida, ne’ebé promete servisu barak ba traballadór Timor-oan iha Supply Base: servisu direta na’in 300 no servisu indiretu na’in 1000-1500 durante konstrusaun; servisu direta 272-370 no servisu indiretu na’in 1000 durante operasaun; kampu servisu na’in 10,000 ba iha industria sira foun ne’ebé Supply Base ne’e sei atrai ba (hanesan fábrika, agrikultura, turizmu no peska); no iha servisu indiretu too na’in 50,000 hodi suporta traballadór seluk.

Governu nia promesa halo komunidade sira hodi fiar katak ema sira hosi Suai sei hetan servisu sira ne’e tomak, no konflitu bele akontese bainhira fó servisu ba traballadór sira hosi distritu ka nasaun seluk. TimorGAP agora husu ba komunidade lokál sira atu bele simu buat sira ne’e.

Tuir Peskiza kona-ba Atividade Emprezarial iha Timor-Leste tinan 2010, Timor-Leste iha servisu na’in 46,700 hosi servisu privadu ba nasaun tomak (3,400 iha fábrika). Tinan sanulu hosi ohin, liu joven na’in 2,000 sei aumenta ba kampu servisu ba kada fulan ida, no Supply Base no projetu Tasi Mane sei bele de’it atu fó servisu ba parte ki’ik liu hosi joven sira ne’e.

SERN no TimorGAP nia ofisiais sira vizita Suai dala barak dezde Setembru 2011, ko’alia ho lider no membru komunidade sira kona-ba Supply Base.

Preokupasaun komunidade kona-ba rai hektares 1,300 ne’ebé sei foti ba Supply Base no Nova Suai ne’ebé sira aumenta iha 2012, no komunidade lokál sira konvida Rede Ba Rai hodi ba esplika povu sira nia direitu hanesan reportajen iha Timor Post "Hari Supply Baze: Hanoin didiak Bainhira oferese rai" iha 26 Janeiru 2012.

Iha Fevreiru 2012 SERN Alfredo Pires fó entrevista naruk iha televizaun hosi esplika razaun atu harii Supply Base. Governu sosa pajina ida tomak iha Diário Nacional atu publika ninia diskursu Hakarak Dezenvolvimentu Hafahe ba Kosta hotu iha Timor-Leste iha 13 Fevreiru. Loron hat hafoin, iha jornál lokál fó anúnsiu ida kona-ba vaga 22 iha TimorGAP ne’ebé iha relasaun ho komponente projetu Tasi Mane, no mós entrevista ida ho Prezidente TimorGAP Fransisco Monteiro.

Mapa rua ne’e mai hosi relatóriu Avaliasaun Impaktu Ambientál. Ida be iha liman karuk hatudu uma balu ne’ebé besik area Supply Base.

Mapa iha liman loos hatudu rai agrikultura nian. Area ba Supply Base ne’e haluan nia parte leste nian hodi ba too iha mota.

Iha Agostu 2012, La’o Hamutuk halo vizita ba terrenu hodi halo observasaun ba futuru Supply Base iha Suku Kamanasa no komponente seluk hosi projetu Tasi Mane nian iha Suai. Ami halo entrevista badak balu ho komunidade no lider komunitária kona-ba sira nia ekspetasaun, inklui sira nia koñesimentu ba impaktu sosio-kultural, ekonomia no ambientál ne’ebé sei mosu hosi projetu ne’e iha futuru. Foto hirak ne’e mai hosi Kamanasa.

Yosef Nahak Kehik, Chefe Aldeia Fatusin, Suco Kamanasa hateten: “Supply Base di’ak atu fó servisu ba joven sira, maibé bainhira atu suru hotu rai, ne’e entaun ami Kamanasa oan sira sei lakon rai no ai-horis. Bainhira atu halo uma lulik ida, ami tenke ba foti ai-riin no tali-tahan iha suku seluk nia rain, tanba ami nia rai ami fahe tiha ona.” Nia hatutan tan katak “Durante ne’e ami seidauk hatene rezultadu hosi servisu estadu nian ne’ebé rekolla hela dadus kona-ba plantasaun povu nian ne’ebé sei foti.”

Pedro Seran, komunidade ida espresa katak “ami nudár toos na’in, kua-tua, peskadór sei hamlaha bainhira Supply Base mosu atu foti ami nia rai. Ami preokupa tebes mós bainhira estadu la identifika ami nia estudante universitariu sira iha Jogja, Kupang, no Dili atu bele servisu iha SSB ida ne’e, se lae ami sira ne’e nia moris mak sai de’it traballadór bain-bain de’it (buruh kasar).

La’o Hamutuk observa katak projetu Suai Supply Base ne’e sai harii iha rai agrikultura, area atu hakiak animal, area ba rekursu ba nesesidade tradisionál komunidade no fatin ba peskadór sira atu para sira nia ró, inklui fatin ba komunidade sira atu prodús masin.

Iha Agostu 2012, ami nota katak iha ema barak mak seidauk hatene kona-ba impaktu no benefísiu hosi projetu ne’e. Iha tempu ne’ebá, laiha prosesu konsultasaun ne’ebé kle’an ka inklui komunidade tomak, ne’ebé loloos tenke inklui iha diskusaun, konsultasaun no esklaresimentu estadu ba públiku kona-ba oinsá povu Suai bele hasees-an no impaktu negativu hosi projetu ne’e hodi maximiza benefísiu hosi projetu ne’e ba sira nia moris ba tempu naruk. Povu lokál sira la hetan nivel informasaun ne’ebé iguál ho informasaun ne’ebé publika hosi jornál lokál no internasionál. Problema rai no kompensasaun sei difisil. Ami hetan informasaun katak besik ema na’in 2500 mak reklama nudár na’in ba rai liu hektares 1200 ne’ebé atu uza ba futuru Supply Base (rai ida ne’e seidauk inklui futuru Nova Suai ka Aeroportu). Chefe do Suco Kamanasa Octavio do Rosario hateten katak sira sei husu kompensasaun $1000 kada ema ne’ebé reklama direitu ba rai ba kada fulan durante projetu nia moris, razaun mak “tanba ami nia rai ami oferese ona, iha futuru ami nia oan, ami nia be-oan sira sei laiha tan rai atu halo to’os.

Iha 11 Abríl 2013, lia na’in no lider komunitária sira hosi Kamanasa formálmente entrega rai hektares 1,113 ba Supply Base Suai ba Primeiru Ministru. Sira hetan promesa katak sei hetan 10% hosi lukru projetu durante tinan 150, liu hosi harii fundasaun ida. Lider komunitária no komunidade sira hateten ba La’o Hamutuk katak sira la komprende saida mak loloos akontese ne’e.

Jornál lokál sira halo kobertura ba serimónia ida ne’e, ne’ebé hetan testemuña hosi Ministériu Petróleu, Prezidente TimorGAP, membru Parlamentu no ofisiais sira seluk. La’o Hamutuk ko’alia ho komunidade sira iha Suai no ko’alia ho TimorGAP hafoin hala’o serimónia entrega rai, maibé ami labele hetan akordu, deklarasaun ka informasaun konkretu seluk, ne’ebé ami sei fahe bainhira ami hetan informasaun hirak ne’e.

Iha 22 Abríl, Governu selebra akordu ba entrega rai ho komunikadu imprensa ida.

  

La’o Hamutuk espera katak informasaun sira iha ami nia website sei hafasil ema atu hetan informasaun ne’ebé di’ak liu kona-ba projetu Supply Base Suai no Tasi Mane, ne’ebé sei ajuda hadi’ak dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha diresaun ne’ebé sai realistiku, sustentável no inkluzivu liu. Ami prontu simu informasaun no hanoin hosi ita-boot sira hotu.

Dokumentu hosi Governu no TimorGAP

Komentáriu adisionál

Ligasaun

The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis (La’o Hamutuk)
Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu
Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste
P.O. Box 340, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-3321040 or +670-77234330
email: 
laohamutuk@gmail.com    Web: http://www.laohamutuk.org    Blog: laohamutuk.blogspot.com